Savjet, Vinogradarstvo

Krajem lipnja 2007. održan je u Poreču 15. međunarodni znanstveni skup GESCO, koji je po prvi puta organiziran u Hrvatskoj. Na skupu se okupilo preko stotinu svjetskih stručnjaka iz područja vinogradarstva i vinarstva iz dvadesetčetiri zemlje sa šest kontinenata (Argentina, Brazil, Čile, Urugvaj, SAD, Njemačka, Portugal, Španjolska, Italija, Mađarska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Grčka, Australija, Novi Zeland, Kina i ostale).

Skup je organizirao GESCO (Groupe d’Etitude des Systemes de Condiute de la Vigne), međunarodna organizacija osnovana prije trideset godina radi istraživanja uzgojnih oblika vinove loze, zatim Svjetska organizacija za lozu i vino, International Organisation of Vine and Wine (OIV) te porečki Institut za poljoprivredu i turizam, pod nazivom „XVth International Symposium GESCO 2007 Poreč.“

Glavni pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH te je skup uime pokrovitelja i otvorio prof. Dragan Kovačević, državni tajnik, izražavajući zadovoljstvo što se tako značajan skup održava upravo u Hrvatskoj. Naime, Hrvatska će imati čast vrlo brzo ponovno ugostiti vrhunske vinogradarsko-vinarske stručnjake, i to 2009. godine kada će se tu održati svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva i generalna skupština OIV-a.

Važnost skupa potvrđuje i podatak da su njemu prisustvovala gospoda Peter Hayes, predsjednik OIV-a iz Australije te Alain Carbonneau, predsjednik udruženja GESCO iz Montpelliera (Francuska), koji je ujedno bio i glavni moderator skupa.

Istarska županija i Institut za poljoprivredu i turizam Poreč su se pokazali kao izvrsni domaćini, a dr. Đordano Peršurić, kao predsjednik organizacijskog odbora ovogodišnjeg GESCO-a, je u svakom trenutku čvrsto „držao sve konce organizacije“ u svojim rukama.

Tijekom tri dana održavanja skupa prezentirana su 53 stručna usmena izlaganja u šest sekcija, oko stotinjak stručnih radova putem postera te pet uvodnih plenarnih izlaganja. Svi radovi objavljeni su u detaljnom zborniku, koji se sastoji od dva dijela, s ukupno 1.500 stranica.

Osim Instituta iz Poreča, koji se u skupu stručnom smislu predstavio s više interesantnih radova, iz Hrvatske je još sudjelovao Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, s dva posterska uradka.

HZPSS je na simpoziju prezentirao temu „Nacionalni operativni program podizanja vinograda“, kojeg u cijelosti objavljujemo na web stranici pod „Savjeti“, Vinogradarstvo.

U vremenu velike konkurencije u području vinarstva, što iziskuje stalno usavršavanje i nadogradnju znanja iz vinogradarstva i vinarstva, s ciljem povećanja kvalitete vina, prezentirane teme su pružile zaista dosta novih informacija i znanja u toj domeni.

Posebno interesantna su bila izlaganja prezentirana na sekciji „Nove tehnologije“, kao npr. izlaganje o prijenosu novih preciznih tehnologija u vinogradarstvu, u kojem je posebni osvrt dat na novosti u prikupljanju podataka (satelitski prijamnici, hiperspektralne kamere, Lider tip alata, prijamnici koji registriraju prinos grožđa i dr.).

                      
Poster s prikazom uzgoja autohtonog   Poster HZPSS-a s prikazom Nacionalnog 
 kultivara Touriga Nacional na prirodnim      programa podizanja trajnih nasada      
         terasama regije Douro, Portugal                                                                                        

Za bogati dodatni sadržaj pobrinuo se domaćin pa je tako svakog dana, u kasnim popodnevnim satima, organiziran „technical tours“, obilazak proizvođača vina Poreštine (E. Pilato, M. i F. Arman), Momjanštine (M. Markežić, R. Prelac i L. Sinković) te podruma i vinograda tvrtke Agrolagune, kako bi gosti iz cijelog svijeta dobili što bolju predodžbu o domaćinu u vinogradarsko-vinarskom smislu, a time i o cijeloj Lijepoj našoj.

     
Vinogradi i vinarija F. Armana u mjestu Narduči 

Autor teksta: Višnja Šimunović

Nacionalni program podizanja vinograda i njegovo provođenje

Hrvatska ima povoljne prirodne uvjete i dugu tradiciju za uzgoj vinove loze, maslina i gotovo svih vrsta voća. Međutim, površine pod dugogodišnjim nasadima tijekom prošlog stoljeća do danas svedene su na svega jednu četvrtinu  te je proizvodnja vina, maslinova ulja i voća prepolovljena. Kako bi potakla sadnju novih površina višegodišnjih nasada Vlada Republike Hrvatske u ljetu 2004. godine, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG), usvojila je Operativni program podizanja višegodišnjih nasada (i) vinograda, (ii) maslina i (iii) voćnjaka.

Nacionalni program podizanja vinograda sastavni je dio Operativnog programa podizanja višegodišnjih nasada (i) vinograda, (ii) maslina ii (iii) voćnjaka. Cilj je tog programa da se u razdoblju do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju posadi oko 33.500 ha novih višegodišnjih nasada kako bi se (i) pokrenuo razvoj poljoprivrede, (ii) povećala dohodovnost, zaposlenost i izvoz te (iii) pokrenuo razvoj pratećih grana gospodarstva. Nacionalnim programom podizanja vinograda planira se podizanje 13.000 ha novih nasada vinograda, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

Realizacija tog ambicioznog programa traži istovremeno rješavanje nekih čimbenika, koji ograničavaju sadnju novih nasada: (i) poljoprivredno zemljište i izmjena zakonske regulative vezane uz isto, (ii) nedostatak sadnog materijala, (iii) neorganiziranost proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu te (iv) financiranje razvojnih programa, a sve u cilju podizanja novih nasada autohtonih sorata vinove loze, kao što su malvazija istarska, plavac mali, graševina i sl.  Rješavanje ograničavajućih čimbenika te podizanje novih površina vinograda preduvjeti su udvostručenja tržne proizvodnje vina, povećanja njegove kvalitete i konkurentnosti na domaćem i na svjetskom tržištu.

Program se realizira uz pomoć nove kreditne linije za podizanje višegodišnjih nasada, s povoljnim uvjetima otplate i većim udjelom državnih jamstava, u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatskom agencijom malog gospodarstva (HAMAG).

METODE ISTRAŽIVANJA

Temeljem različito interpretiranih podataka o provođenju Operativnog programa podizanja višegodišnjih nasada, djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) su tijekom rujna 2006. godine izradili analizu ukupno posađenih višegodišnjih nasada vinograda, maslinika i voćnjaka različitih voćnih vrsta u razdoblju jesen 2004. – jesen 2006. godine.

Djelatnici HZPSS-a iz dvadeset i jednog županijskog odsjeka su za analizu posađenih nasada koristili različite izvore informacija: (i) podaci MPŠVG-a o državnoj potpori, (ii) podaci županija, gradova i općina, (iii) izvješća HBOR-a i HAMAG-a  te (iv) vlastitu procjenu.

REZULTATI

Analizom prikupljenih podataka s terena (izvor podataka: savjetnici HZPSS-a) ustanovljena je određena dinamika podizanja vinograda u svim županijama, neovisno od izvora financiranja.

Tako je utvrđeno da je u razdoblju jesen 2004. – jesen 2006. godine ukupno posađeno oko 4.520 ha vinograda. Iz kreditnih sredstava HBOR-a posađeno je u tom razdoblju oko 200 ha, a oko 4.320 ha je posađeno iz ostalih izvora: sustava državnih poticaja, sredstva županija i lokalne uprave, vlastitih sredstava (tablice 1. i 2., u privitku).

Tablica 1.: SADNJA VINOGRADA U RAZDOBLJU 2004.-2006. PO ŽUPANIJAMA (bez obzira na izvor sredstava)