Ratarstvo, Savjet

Vrijeme je sjetve ozime pšenice i nužno je skrenuti pažnju poljoprivrednim proizvođačima na nekoliko važnih čimbenika koji utječu na visinu uroda pšenice, a o kojima već sada moramo voditi računa.

Optimalna količina sjemena jest stvarno potrebna količina sjemena po jedinici površine koja osigurava siguran prinos, a ovisi o:

• fizičkim svojstvima sjemena (masa 1 000 zrna)
• sorti
• roku sjetve
• vremenskim i klimatskim uvjetima
• uređenosti parcele.

Stoga, ovisno o navedenim čimbenicima, optimalna količina sjemena nikad nije ista. Kako izračunati sjetvenu normu?

         klijavost x čistoća
         ———————–    = UPOTREBNA VRIJEDNOST SJEMENA
                   100

broj sjemenki/ m² x masa 1 000 sjemenki
———————————————————- = TEORETSKA KOLIČINA SJEMENA
                               100

   TEORETSKA KOLIČINA SJEMENA                             STVARNO POTREBNA
—————————————————– x 100 =             KOLIČINA
UPOTREBNA VRIJEDNOST SJEMENA                            SJEMENA

Međutim, ovako izračunata sjetvena norma može se i povećati, što ovisi o:

• roku sjetve (optimalni rok sjetve je 15. – 25. listopada, a svaka sjetva nakon toga povećava sjetvenu normu)
• uređenosti parcele i pripremi sjetvene površine (lošija priprema povećava normu sjetve)
• klimatskim prilikama (u područjima sa surovijom klimom povećava se norma sjetve).

Ukoliko kasnimo sa rokom sjetve, preporučenu gustoću sjetve (preporučen broj klijavih zrna po m²) treba uvećati za 0,5% i to za svaki dan zakašnjenja. Također, u slučaju nedovoljno kvalitetne pripreme tla za sjetvu, preporučenu gustoću treba povećati za oko 10%.

 U izrazito ranim rokovima sjetve, pak, sjetvenu normu možemo smanjiti i do 10%.

IZBOR SORTE

Masa 1000 sjemenki nije stalna i mijenja se iz vegetacije u vegetaciju, ovisno o vremenskim prilikama. Ipak, to je karakteristika sorte. Klijavost i čistoća sjemenske pšenice poznata je svakom kupcu deklariranog sjemena. U donjoj tablici radi lakšeg izračuna potrebne količine sjemena prikazane su količine potrebnog sjemena pšenice po jednom hektaru (količina sjemena pšenice u kg po katastarskom jutru ili rali dobije se množenjem sa 0,5755) obzirom o preporučenom broju klijavih zrna po m² i masi 1000 zrna. Masa 1000 zrna uglavnom je u rasponu 36-48 grama. Ovaj podatak svaki kupac deklariranog sjemena može dobiti na prodajnom mjestu gdje kupuje sjeme i deklaracija bi trebala biti dokumenat priložen uz račun. Preporučeni broj klijavih zrna jako se razlikuje od sorte do sorte. Većinu domaćih sorata sijemo s oko 600 klijavih zrna ili više dok introducirane sorte s 300-400 klijavih zrna po m². Neke novije domaće sorte također imaju manju sjetvenu normu (Monika, Mura, Fiesta, Margita, Patria). 

PREPORUKA IZRAČUNA POTREBNE KOLIČINE SJEMENA U KG/HA NA TEMELJU MASE 1000 SJEMENKI I PREPORUČENOG BROJA ZRNA/M²

MASA 1000 SJEMENKI U GRAMIMA

Broj zrna po m2	30	32	34	36	38	40	42	44	46	48	50	52	54	56	58	60
250	80	85	90	96	101	106	112	117	122	128	133	138	144	149	154	159
275	88	94	99	105	111	117	123	129	135	140	146	152	158	164	170	175
300	96	102	108	115	121	128	134	140	147	153	159	166	172	179	185	191
325	104	111	117	124	131	138	145	152	159	166	173	180	187	194	200	207
350	112	119	127	134	141	149	156	164	171	179	186	194	201	208	216	223
375	120	128	136	144	151	159	167	175	183	191	199	207	215	223	231	239
400	128	136	145	153	161	170	177	187	196	204	213	221	230	238	231	255
425	136	145	154	163	171	181	190	199	208	217	226	235	244	253	247	271
450	144	153	163	172	181	191	201	211	220	230	239	249	258	268	278	287
475	152	162	172	182	191	202	212	222	232	242	252	263	272	283	293	303
500	159	170	181	191	202	213	223	234	245	255	266	276	287	298	308	319
525	167	179	190	201	212	223	234	246	257	268	279	290	301	313	324	335
550	175	187	199	211	222	234	246	257	269	281	292	304	316	327	339	351
575	183	196	208	220	232	245	257	269	281	293	306	318	330	342	355	367
600	191	204	217	230	242	255	268	281	293	306	319	332	344	357	370	383
625	199	213	226	239	252	266	279	292	306	319	332	346	359	372	385	399
650	207	221	235	249	262	276	290	304	318	332	346	359	373	387	401	415
675	215	230	244	258	272	287	301	316	330	344	359	373	388	402	416	431
700	223	238	253	268	282	298	313	327	342	357	372	387	402	417	432	447

KLIJAVOST SJEMENA 95%, ČISTOĆA 99%

Sorte pšenice razlikuju se i po svojoj namjeni, pa tako imamo tzv. poboljšivače (Zdenka, Lana, Divana, Renan, Edison, Ludvig), sorte namijenjene konditorskoj industriji (Adrijana), a većina je sorata pšenice jesu krušne pšenice različite kvalitete.

U područjima gdje su česte štete na usjevima koje se nastale ulaskom divljači na parcele, proizvođači se odlučuju zasijati sorte pšenica s osjem (brkulje), a to su: Mihelca, Divana, Cerera, Koleda, Brkulja, Renan, Edison, Soissons.

Često postavljena pitanja su i pitanja o visini stabljike pojedinih sorata, tj. o količini slame po jedinici površine. Visine stabljike navedene su u tablici. Također mogu varirati ovisno o raspoloživim hranjivima i vodi tijekom vegetacije, tako da su razlike u visini stabljike između pojedinih godina i po nekoliko centimetara. Svi se još sjećamo sušne 2003. godine, kad su sve sorte imale nižu stabljiku, zbog iznad prosječno visokih temperatura i zraka i tla, kao i nedostatka oborina. U ovoj godini, uz izrazito blagu lanjsku zimu, uz neuobičajen raspored oborina, mnoge su pšenice polegle. Znanost je i tu pronašla riješenje, pa tako na našem tržištu danas postoje regulatori rasta poput Moddus-a i Cycocel-a koji smanjuju visinu stabljike, očvršćuju je i djeluju na povećanje korjenove mase.

Izgled usjeva pšenice, ožujak 2007.
(jedan od uzroka jest i neravnomjerna raspodjela mineralnog gnojiva)

Također prilikom odabira sorte, moramo voditi računa i o potrebama izabrane sorte na dušičnim gnojivima. Naime, neke sorte trebaju manje dušika i moramo paziti da prekomjernom količinom ne izazovemo polijeganje. U ovu skupinu spadaju: Liberta, Mihelca, Patria, Gabi. Sorta Žitarka podnosi velike količine dušičnih gnojiva (180 kg/ha N), a da ne polegne. U istim proizvodnim uvjetima ostale sorte podnose 150-170 kg/ha N. Slična sorta je i Luna. Kod sorata koje sijemo sa malim brojem klijavih zrna po jedinici površine vrlo je važno dovoljno rano izvršiti prvu prihranu dušičnim gnojivima jer je karakteristika tih sorata da iz jedne posijane sjemenke formiraju dvije plodne vlati (klasa). Rano u proljeće, prije kretanja vegetacije takvim je sortama nužno osigurati 50-60 kg N/ha (185-220 kg/ha KAN-a), u stadiju pojave prvog do drugog koljenca 30-40 kg /ha (110-150 kg/ha KAN-a), a u klasanju, do cvatnje 10-30 kg N/ha (35-110 kg/ha). Ova posljednja prihrana (njome se postiže povećanje sadržaja bjelančevina u zrnu i povećava pekarska kvaliteta) često je izostavljena, a rijetki poljoprivredni proizvođači koji je primjenjuju, koriste UREA-u ili UAN zajedno s insekticidom (protiv leme) ili fungicidom (protiv bolesti klasa).

Rana proljetna prihrana vrlo je važna i kod sorata domaćih selekcionera. Ovisno o sorti prva prihrana iznosi 150-200 kg KAN-a/ha (40-55 kg N/ha), a druga 150 kg KAN-a/ha. Prihrane ovise o kondiciji usjeva nakon zime i vremenskim prilikama.

Zbog potreba korištenje mehanizacije tijekom vegetacije, preporučljivo je ostaviti stalne tragove prilikom sjetve. (vidi fotografiju)

Gnojidba mora biti u skladu s plodnošću tla i planiranim prinosom. U našim proizvodnim uvjetima vrlo mali broj poljoprivrednih prizvođača raspolaže točnim podacima o opskrbljenosti parcela hranjivima. Uobičajeno je korištenje mineralnog gnojiva NPK formulacije 15 : 15 : 15. Međutim, to nije dovoljno. Neki naši selekcioneri i oplemenjivači preporučuju u osnovnoj gnojidbi zaorati 100 kg/ha UREA-e i 300 kg/ha N:P:K formulacije 7:20:30, a u startnoj gnojidbi 200 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. To ukupno u čistim hranjivima iznosi: 51 kg N/ha, 90 kg P₂O₅/ha i 120 kg K₂O/ha. Kroz prihrane dodajemo 90-100 kg N/ha.

Pšenica za prinos 6 tona /ha treba: 150-160 kg N/ha, 80-100 kg P₂O₅/ha i 100-120 kg K₂O/ha. Iz gore opisane gnojidbe, vidi se da smo podmirili potrebe za ostvarenje visokog prinosa.

Sorte se razlikuju i u adaptibilnost na rok sjetve. Tako se npr. sorta Divana može sijati u zadnjim rokovima sjetve (studeni).

Na našem je tržištu najranija sorta je sorta Srpanjka, a najkasnije Renan, pa Edison. Razlika u datumu klasanja između najranije i najkasnije sorte je oko 7 do 10 dana. Većina sorata je srednje rana.

Proizvođači koji siju veće površine pšenicom, trebali bi u sjetvenoj strukturi imati sorte različite duljine vegetacije, jer različite vremenske prilike pogoduju različitim sortama.

Bez obzira na sve navedeno, ponekad su naši poljoprivrednici iz nekih razloga primorani sijati pšenicu po pšenici. Ukoliko je to nužno, tada takve parcele trebaju biti posijane u najkasnijim sjetvenim rokovima.

U tablici su prikazane najzastupljenije sorte pšenice u našem uzgojnom području i njihove karakteristike:

OZIMA PŠENICA 

Sorta	Oplemenjivač	Optimalni rok sjetve	Klijavih zrna/m2	Masa 1000 zrna (g)	Visina stabljike (cm)	Duljina vegetacije
ŽITARKA	OS Institut	01.-20. 10.	650-700	42	70	srednje rana
SUPER ŽITARKA	OS Institut	01.-20. 10.	650-700	44	73	srednje rana
SRPANJKA	OS Institut	07.-25.10.	650-700	37	64	vrlo rana
ANA	OS Institut	07.-25.10.	600-650	37	73	srednje rana
DEMETRA	OS Institut	07.-25.10.	600-650	37	72	srednje rana
KLARA	OS Institut	07.-25.10.	650-700	42	75	srednje rana
HANA	OS Institut	07.-25.10.	700	43
MONIKA	OS Institut	10.-30.10.	500-550	48	78	srednje rana
KATA	OS Institut	07.-25.10.	600-650	42	80	srednje rana
GOLUBICA	OS Institut	07.-25.10.	600	40	77	srednje rana
BARBARA	OS Institut	01.-20. 10.	650-700	44	76	srednje rana
PANONKA	OS Institut	07.-25.10.	600-650	42	70	srednje rana
LUCIJA	OS Institut	07.-25. 10.	650	37	74
ŠEVA	OS Institut	07.-25. 10.	600	43		srednje rana
PETRA	OS Institut	07.-25. 10.	600	40	69	srednje rana
JANICA	OS Institut	07.-25. 10.	600	36	70	srednje rana
ALKA	OS Institut	07.-25. 10.	600	37	67	srednje rana
ZRNKA	OS Institut	07.-25. 10.	600-650	36	69	srednje rana
KRUNA	AG (Agrigenetics)	05. -25.10.	650	42-43	80	srednje rana
LENTA	AG (Agrigenetics)	10.-20.10.	600	40-42	75-80	srednje rana
GABI	AG (Agrigenetics)	05.-20. 10.	650	45-47	70	rana
FIESTA	AG (Agrigenetics)	5.- 30. 10.	500	40-45	70	srednje rana
PERLA	AG (Agrigenetics)	10.-20. 10.	650	40	70	rana
LARA	AG (Agrigenetics)	5. -10. 10.	700	40-45	75	srednje rana
MURA	AG (Agrigenetics)	01.-05. 10.	450	40	80-90	kasna
MARGITA	AG (Agrigenetics)	10.-20.10.	500	40	75	srednje rana
NIKA	AG (Agrigenetics)	10.-20. 10.	550-600	45	75-80	rana
BELA	AG (Agrigenetics)	10.-20. 10.	600	42	80	srednje rana
INES	AG (Agrigenetics)	10.-20. 10.	600	45	75	srednje rana
ATENA	AG (Agrigenetics)	01.-10.10.	450-500	42	95	kasna
MARIJA	Bc Institut	10.10. – 10.11.	600-700	38-40	70-75	srednje rana
SANA	Bc Institut	10.-25.10.	600	45-49	80-85	srednje rana
PATRIA	Bc Institut	10.-25.10.	500-550	45-50	80-85	srednje rana
TINA	Bc Institut	10.-25.10.	600-650	43-49	70-85	srednje rana
LIBERTA	Bc Institut	10.-25.10.	600-650	49-53	80-85	srednje rana
ADRIANA	Bc Institut	10.-25.10.	600-700	38-41	75-80	srednje rana
MIHELCA, b.	Bc Institut	10.10. – 10.11.	600-700	42-44	80-90	srednje rana
NINA	Bc Institut	10.-31. 10.	650-700	43-45	75-80	srednje rana
PRIMA	Bc Institut	10-25.10.	650-700	45-48	75-80	srednje rana
LANA	Bc Institut	05.-25.10.	700-750	40-44		rana
ZDENKA	Bc Institut	05.-25.10.	600-650	40-43	75-85	srednje kasna
AURA	Bc Institut	10.-31. 10.	600-650	41-43	80-85	srednje rana
Bc ANTEA	Bc Institut	10.-31. 10.	650-700	44-47	70-75	srednje rana
BC ELVIRA	Bc Institut	10. 10. -10. 11.	600-650	39-41	78-84	srednje kasna
KUNA	Agronomski fakultet, Zagreb			45	70-80	srednje rana
BANICA	Agronomski fakultet, Zagreb			40	82-87	srednje rana
DIVANA, b.	JOST, Sjeme-Istraživanja	10.11.-15. 12.		45	100	srednje rana
CERERA, b.	JOST, Sjeme-Istraživanja	20.-31. 10.		45	85-90
KOLEDA, b.	JOST, Sjeme-Istraživanja	20.-31. 10.		44	85-90
RENAN, b.	RWA d. o. o.	10.-31. 10.	300-450	46	85	kasna
LUDWIG	RWA d. o. o.	10.10.-10. 11.	300-380	44	105	kasna
EDISON, b.	RWA d. o. o.	10.-31. 10.	350-380	45	95	kasna
SOISSONS, b.	Florimond Desprez, Francuska	20.09.-15.11.	320-350		70-75	srednje rana

Sjemenom pšenice može se prenijeti 40 – tak gljivičnih bolesti, tri bakterioze, jedna viroza i jedna nematoda (glistac). Sjetva sjemena pšenice zaraženog biljnim bolestima vrlo je opasno i štetno jer:

• direktno umanjuje urod pšenice
• smanjuje kvalitetu proizvoda u polju i skladištu
• povećava zarazu tla za posijani usjev, ali i za usjeve koji slijede, a neke su bolesti zajedničke i pšenici i kukuruzu i ostaju u tlu više godina.

Tretiranje sjemena jest postupak nanošenja fungicida (ili rjeđe insekticida) na sjeme u svrhu suzbijanja širenja biljnih biljnih bolesti (ili zaštite mlade biljčice od insekata). Tretiranje sjemena je najjednostavnija i najekonomičnija metoda zaštite bilja, ali se mora obaviti kvalitetno i prikladnim (djelotvornim) fungicidom kako bi se postiglo:

• dobro i jednoliko prekrivanje sjemena i
• točna doza za svako pojedino zrno.

To se može postići samo uz opremu i znanje stručnjaka u specijaliziranim poduzećima za dorađivanje sjemena, a ne u "kućnoj radinosti" tretiranjem vlastitog sjemena na ceradi miješanjem fungicida i zrna lopatom, okretanjem u bačvi ili mješalici za beton!

Sijati treba deklarirano sjeme, ne samo radi navedenih razloga, već proizvođači moraju sačuvati deklaraciju i račun radi ostvarivanja prava na poticaj za proizvodenu pšenicu.