Sjetva ozime pšenice – o čemu sve moramo voditi računa?

Vrijeme je sjetve ozime pšenice i nužno je skrenuti pažnju poljoprivrednim proizvođačima na nekoliko važnih čimbenika koji utječu na visinu uroda pšenice, a o kojima već sada moramo voditi računa.

Optimalna količina sjemena jest stvarno potrebna količina sjemena po jedinici površine koja osigurava siguran prinos, a ovisi o:

  • fizičkim svojstvima sjemena (masa 1 000 zrna)
  • sorti
  • roku sjetve
  • vremenskim i klimatskim uvjetima
  • uređenosti parcele.

Stoga, ovisno o navedenim čimbenicima, optimalna količina sjemena nikad nije ista. Kako izračunati sjetvenu normu?

         klijavost x čistoća
         ———————–    = UPOTREBNA VRIJEDNOST SJEMENA
                   100

broj sjemenki/ m2 x masa 1 000 sjemenki
———————————————————- = TEORETSKA KOLIČINA SJEMENA
                               100

   TEORETSKA KOLIČINA SJEMENA                             STVARNO POTREBNA
—————————————————– x 100 =             KOLIČINA
UPOTREBNA VRIJEDNOST SJEMENA                            SJEMENA

Međutim, ovako izračunata sjetvena norma može se i povećati, što ovisi o:

  • roku sjetve (optimalni rok sjetve je 15. – 25. listopada, a svaka sjetva nakon toga povećava sjetvenu normu)
  • uređenosti parcele i pripremi sjetvene površine (lošija priprema povećava normu sjetve)
  • klimatskim prilikama (u područjima sa surovijom klimom povećava se norma sjetve).

Ukoliko kasnimo sa rokom sjetve, preporučenu gustoću sjetve (preporučen broj klijavih zrna po m2) treba uvećati za 0,5% i to za svaki dan zakašnjenja. Također, u slučaju nedovoljno kvalitetne pripreme tla za sjetvu, preporučenu gustoću treba povećati za oko 10%.

 U izrazito ranim rokovima sjetve, pak, sjetvenu normu možemo smanjiti i do 10%.

IZBOR SORTE

Masa 1000 sjemenki nije stalna i mijenja se iz vegetacije u vegetaciju, ovisno o vremenskim prilikama. Ipak, to je karakteristika sorte. Klijavost i čistoća sjemenske pšenice poznata je svakom kupcu deklariranog sjemena. U donjoj tablici radi lakšeg izračuna potrebne količine sjemena prikazane su količine potrebnog sjemena pšenice po jednom hektaru (količina sjemena pšenice u kg po katastarskom jutru ili rali dobije se množenjem sa 0,5755) obzirom o preporučenom broju klijavih zrna po m2 i masi 1000 zrna. Masa 1000 zrna uglavnom je u rasponu 36-48 grama. Ovaj podatak svaki kupac deklariranog sjemena može dobiti na prodajnom mjestu gdje kupuje sjeme i deklaracija bi trebala biti dokumenat priložen uz račun. Preporučeni broj klijavih zrna jako se razlikuje od sorte do sorte. Većinu domaćih sorata sijemo s oko 600 klijavih zrna ili više dok introducirane sorte s 300-400 klijavih zrna po m2. Neke novije domaće sorte također imaju manju sjetvenu normu (Monika, Mura, Fiesta, Margita, Patria). 

PREPORUKA IZRAČUNA POTREBNE KOLIČINE SJEMENA U KG/HA NA TEMELJU MASE 1000 SJEMENKI I PREPORUČENOG BROJA ZRNA/M2

MASA 1000 SJEMENKI U GRAMIMA

Broj
zrna
po m2

 

30

 

32

 

34

 

36

 

38

 

40

 

42

 

44

 

46

 

48

 

50

 

52

 

54

 

56

 

58

 

60

250

80

85

90

96

101

106

112

117

122

128

133

138

144

149

154

159

275

88

94

99

105

111

117

123

129

135

140

146

152

158

164

170

175

300

96

102

108

115

121

128

134

140

147

153

159

166

172

179

185

191

325

104

111

117

124

131

138

145

152

159

166

173

180

187

194

200

207

350

112

119

127

134

141

149

156

164

171

179

186

194

201

208

216

223

375

120

128

136

144

151

159

167

175

183

191

199

207

215

223

231

239

400

128

136

145

153

161

170

177

187

196

204

213

221

230

238

231

255

425

136

145

154

163

171

181

190

199

208

217

226

235

244

253

247

271

450

144

153

163

172

181

191

201

211

220

230

239

249

258

268

278

287

475

152

162

172

182

191

202

212

222

232

242

252

263

272

283

293

303

500

159

170

181

191

202

213

223

234

245

255

266

276

287

298

308

319

525

167

179

190

201

212

223

234

246

257

268

279

290

301

313

324

335

550

175

187

199

211

222

234

246

257

269

281

292

304

316

327

339

351

575

183

196

208

220

232

245

257

269

281

293

306

318

330

342

355

367

600

191

204

217

230

242

255

268

281

293

306

319

332

344

357

370

383

625

199

213

226

239

252

266

279

292

306

319

332

346

359

372

385

399

650

207

221

235

249

262

276

290

304

318

332

346

359

373

387

401

415

675

215

230

244

258

272

287

301

316

330

344

359

373

388

402

416

431

700

223

238

253

268

282

298

313

327

342

357

372

387

402

417

432

447

KLIJAVOST SJEMENA 95%, ČISTOĆA 99%

Sorte pšenice razlikuju se i po svojoj namjeni, pa tako imamo tzv. poboljšivače (Zdenka, Lana, Divana, Renan, Edison, Ludvig), sorte namijenjene konditorskoj industriji (Adrijana), a većina je sorata pšenice jesu krušne pšenice različite kvalitete.

U područjima gdje su česte štete na usjevima koje se nastale ulaskom divljači na parcele, proizvođači se odlučuju zasijati sorte pšenica s osjem (brkulje), a to su: Mihelca, Divana, Cerera, Koleda, Brkulja, Renan, Edison, Soissons.

Često postavljena pitanja su i pitanja o visini stabljike pojedinih sorata, tj. o količini slame po jedinici površine. Visine stabljike navedene su u tablici. Također mogu varirati ovisno o raspoloživim hranjivima i vodi tijekom vegetacije, tako da su razlike u visini stabljike između pojedinih godina i po nekoliko centimetara. Svi se još sjećamo sušne 2003. godine, kad su sve sorte imale nižu stabljiku, zbog iznad prosječno visokih temperatura i zraka i tla, kao i nedostatka oborina. U ovoj godini, uz izrazito blagu lanjsku zimu, uz neuobičajen raspored oborina, mnoge su pšenice polegle. Znanost je i tu pronašla riješenje, pa tako na našem tržištu danas postoje regulatori rasta poput Moddus-a i Cycocel-a koji smanjuju visinu stabljike, očvršćuju je i djeluju na povećanje korjenove mase.

2007_10_10_01_polegla_u_lipnju.jpg
Izgled usjeva pšenice, ožujak 2007.
(jedan od uzroka jest i neravnomjerna raspodjela mineralnog gnojiva)

Također prilikom odabira sorte, moramo voditi računa i o potrebama izabrane sorte na dušičnim gnojivima. Naime, neke sorte trebaju manje dušika i moramo paziti da prekomjernom količinom ne izazovemo polijeganje. U ovu skupinu spadaju: Liberta, Mihelca, Patria, Gabi. Sorta Žitarka podnosi velike količine dušičnih gnojiva (180 kg/ha N), a da ne polegne. U istim proizvodnim uvjetima ostale sorte podnose 150-170 kg/ha N. Slična sorta je i Luna. Kod sorata koje sijemo sa malim brojem klijavih zrna po jedinici površine vrlo je važno dovoljno rano izvršiti prvu prihranu dušičnim gnojivima jer je karakteristika tih sorata da iz jedne posijane sjemenke formiraju dvije plodne vlati (klasa). Rano u proljeće, prije kretanja vegetacije takvim je sortama nužno osigurati 50-60 kg N/ha (185-220 kg/ha KAN-a), u stadiju pojave prvog do drugog koljenca 30-40 kg /ha (110-150 kg/ha KAN-a), a u klasanju, do cvatnje 10-30 kg N/ha (35-110 kg/ha). Ova posljednja prihrana (njome se postiže povećanje sadržaja bjelančevina u zrnu i povećava pekarska kvaliteta) često je izostavljena, a rijetki poljoprivredni proizvođači koji je primjenjuju, koriste UREA-u ili UAN zajedno s insekticidom (protiv leme) ili fungicidom (protiv bolesti klasa).

Rana proljetna prihrana vrlo je važna i kod sorata domaćih selekcionera. Ovisno o sorti prva prihrana iznosi 150-200 kg KAN-a/ha (40-55 kg N/ha), a druga 150 kg KAN-a/ha. Prihrane ovise o kondiciji usjeva nakon zime i vremenskim prilikama.

Zbog potreba korištenje mehanizacije tijekom vegetacije, preporučljivo je ostaviti stalne tragove prilikom sjetve. (vidi fotografiju)

2007_10_10_02_trag.jpg

Gnojidba mora biti u skladu s plodnošću tla i planiranim prinosom. U našim proizvodnim uvjetima vrlo mali broj poljoprivrednih prizvođača raspolaže točnim podacima o opskrbljenosti parcela hranjivima. Uobičajeno je korištenje mineralnog gnojiva NPK formulacije 15 : 15 : 15. Međutim, to nije dovoljno. Neki naši selekcioneri i oplemenjivači preporučuju u osnovnoj gnojidbi zaorati 100 kg/ha UREA-e i 300 kg/ha N:P:K formulacije 7:20:30, a u startnoj gnojidbi 200 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. To ukupno u čistim hranjivima iznosi: 51 kg N/ha, 90 kg P2O5/ha i 120 kg K2O/ha. Kroz prihrane dodajemo 90-100 kg N/ha.

Pšenica za prinos 6 tona /ha treba: 150-160 kg N/ha, 80-100 kg P2O5/ha i 100-120 kg K2O/ha. Iz gore opisane gnojidbe, vidi se da smo podmirili potrebe za ostvarenje visokog prinosa.

Sorte se razlikuju i u adaptibilnost na rok sjetve. Tako se npr. sorta Divana može sijati u zadnjim rokovima sjetve (studeni).

Na našem je tržištu najranija sorta je sorta Srpanjka, a najkasnije Renan, pa Edison. Razlika u datumu klasanja između najranije i najkasnije sorte je oko 7 do 10 dana. Većina sorata je srednje rana.

Proizvođači koji siju veće površine pšenicom, trebali bi u sjetvenoj strukturi imati sorte različite duljine vegetacije, jer različite vremenske prilike pogoduju različitim sortama.

Bez obzira na sve navedeno, ponekad su naši poljoprivrednici iz nekih razloga primorani sijati pšenicu po pšenici. Ukoliko je to nužno, tada takve parcele trebaju biti posijane u najkasnijim sjetvenim rokovima.

U tablici su prikazane najzastupljenije sorte pšenice u našem uzgojnom području i njihove karakteristike:

OZIMA PŠENICA 

Sorta

Oplemenjivač

Optimalni rok sjetve

Klijavih zrna/m2

Masa 1000 zrna (g)

Visina stabljike
(cm)

Duljina vegetacije

ŽITARKA

OS Institut

01.-20. 10.

650-700

42

70

srednje rana

SUPER ŽITARKA

OS Institut

01.-20. 10.

650-700

44

73

srednje rana

SRPANJKA

OS Institut

07.-25.10.

650-700

37

64

vrlo rana

ANA

OS Institut

07.-25.10.

600-650

37

73

srednje rana

DEMETRA

OS Institut

07.-25.10.

600-650

37

72

srednje rana

KLARA

OS Institut

07.-25.10.

650-700

42

75

srednje rana

HANA

OS Institut

07.-25.10.

700

43

 

 

MONIKA

OS Institut

10.-30.10.

500-550

48

78

srednje rana

KATA

OS Institut

07.-25.10.

600-650

42

80

srednje rana

GOLUBICA

OS Institut

07.-25.10.

600

40

77

srednje rana

BARBARA

OS Institut

01.-20. 10.

650-700

44

76

srednje rana

PANONKA

OS Institut

07.-25.10.

600-650

42

70

srednje rana

LUCIJA

OS Institut

07.-25. 10.

650

37

74

 

ŠEVA

OS Institut

07.-25. 10.

600

43

 

srednje rana

PETRA

OS Institut

07.-25. 10.

600

40

69

srednje rana

JANICA

OS Institut

07.-25. 10.

600

36

70

srednje rana

ALKA

OS Institut

07.-25. 10.

600

37

67

srednje rana

ZRNKA

OS Institut

07.-25. 10.

600-650

36

69

srednje rana

KRUNA

AG (Agrigenetics)

05. -25.10.

650

42-43

80

srednje rana

LENTA

AG (Agrigenetics)

10.-20.10.

600

40-42

75-80

srednje rana

GABI

AG (Agrigenetics)

05.-20. 10.

650

45-47

70

rana

FIESTA

AG (Agrigenetics)

5.- 30. 10.

500

40-45

70

srednje rana

PERLA

AG (Agrigenetics)

10.-20. 10.

650

40

70

rana

LARA

AG (Agrigenetics)

5. -10. 10.

700

40-45

75

srednje rana

MURA

AG (Agrigenetics)

01.-05. 10.

450

40

80-90

kasna

MARGITA

AG (Agrigenetics)

10.-20.10.

500

40

75

srednje rana

NIKA

AG (Agrigenetics)

10.-20. 10.

550-600

45

75-80

rana

BELA

AG (Agrigenetics)

10.-20. 10.

600

42

80

srednje rana

INES

AG (Agrigenetics)

10.-20. 10.

600

45

75

srednje rana

ATENA

AG (Agrigenetics)

01.-10.10.

450-500

42

95

kasna

MARIJA

Bc Institut

10.10. – 10.11.

600-700

38-40

70-75

srednje rana

SANA

Bc Institut

10.-25.10.

600

45-49

80-85

srednje rana

PATRIA

Bc Institut

10.-25.10.

500-550

45-50

80-85

srednje rana

TINA

Bc Institut

10.-25.10.

600-650

43-49

70-85

srednje rana

LIBERTA

Bc Institut

10.-25.10.

600-650

49-53

80-85

srednje rana

ADRIANA

Bc Institut

10.-25.10.

600-700

38-41

75-80

srednje rana

MIHELCA, b.

Bc Institut

10.10. – 10.11.

600-700

42-44

80-90

srednje rana

NINA

Bc Institut

10.-31. 10.

650-700

43-45

75-80

srednje rana

PRIMA

Bc Institut

10-25.10.

650-700

45-48

75-80

srednje rana

LANA

Bc Institut

05.-25.10.

700-750

40-44

 

 rana

ZDENKA

Bc Institut

05.-25.10.

600-650

40-43

75-85

srednje kasna

AURA

Bc Institut

10.-31. 10.

600-650

41-43

80-85

srednje rana

Bc ANTEA

Bc Institut

10.-31. 10.

650-700

44-47

70-75

srednje rana

BC ELVIRA

Bc Institut

10. 10. -10. 11.

600-650

39-41

78-84

srednje kasna

KUNA

Agronomski fakultet, Zagreb

 

 

45

70-80

srednje rana

BANICA

Agronomski fakultet, Zagreb

 

 

40

82-87

srednje rana

DIVANA, b.

JOST, Sjeme-Istraživanja

10.11.-15. 12.

 

45

100

srednje rana

CERERA, b.

JOST, Sjeme-Istraživanja

20.-31. 10.

 

45

85-90

 

KOLEDA, b.

JOST, Sjeme-Istraživanja

20.-31. 10.

 

44

85-90

 

RENAN, b.

RWA d. o. o.

10.-31. 10.

300-450

46

85

 kasna

LUDWIG

RWA d. o. o.

10.10.-10. 11.

300-380

44

105

 kasna

EDISON, b.

RWA d. o. o.

10.-31. 10.

350-380

45

95

 kasna

SOISSONS, b.

Florimond Desprez, Francuska

20.09.-15.11.

320-350

 

70-75

srednje rana

Sjemenom pšenice može se prenijeti 40 – tak gljivičnih bolesti, tri bakterioze, jedna viroza i jedna nematoda (glistac). Sjetva sjemena pšenice zaraženog biljnim bolestima vrlo je opasno i štetno jer:

  • direktno umanjuje urod pšenice
  • smanjuje kvalitetu proizvoda u polju i skladištu
  • povećava zarazu tla za posijani usjev, ali i za usjeve koji slijede, a neke su bolesti zajedničke i pšenici i kukuruzu i ostaju u tlu više godina.

Tretiranje sjemena jest postupak nanošenja fungicida (ili rjeđe insekticida) na sjeme u svrhu suzbijanja širenja biljnih biljnih bolesti (ili zaštite mlade biljčice od insekata). Tretiranje sjemena je najjednostavnija i najekonomičnija metoda zaštite bilja, ali se mora obaviti kvalitetno i prikladnim (djelotvornim) fungicidom kako bi se postiglo:

  • dobro i jednoliko prekrivanje sjemena i
  • točna doza za svako pojedino zrno.

To se može postići samo uz opremu i znanje stručnjaka u specijaliziranim poduzećima za dorađivanje sjemena, a ne u "kućnoj radinosti" tretiranjem vlastitog sjemena na ceradi miješanjem fungicida i zrna lopatom, okretanjem u bačvi ili mješalici za beton!

Sijati treba deklarirano sjeme, ne samo radi navedenih razloga, već proizvođači moraju sačuvati deklaraciju i račun radi ostvarivanja prava na poticaj za proizvodenu pšenicu.