Uzgoj goveda u sustavu krava-tele, trend u Sisačko-moslavačkoj županiji

Sisačko-moslavačka županija ima u sustavu poticaja prijavljeno blizu 1400 grla u sustavu krava-tele. Zahvaljujući komparativnoj prednosti pašnjačkih površina Lonjskog, Odranskog, Mokrog i još nekih manjih polja, te zaraslim predjelima Banovine, u naravi je taj broj i nešto veći. Sisačko-moslavačka županija je prepoznala perspektivu ovog sustava te ga dodatno potiče lokalnim sredstvima po grlu. Sustav postaje interesantan i u drugim dijelovima Hrvatske jer ga država svojim mjerama obilno potiče.

U nastavku donosimo nekoliko segmenata buduće brošure o sustavu krava-tele koautora Ivana Jukića, višeg stručnog savjetnika u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Odsjeku sisačko-moslavačke županije.

Sredinom dvadesetog stoljeća uzgajivači u razvijenim zemljama povećali su mliječnost krava pa su se pojavili viškovi mlijeka i mliječnih proizvoda. Broj muznih krava je opao. Mnoga gospodarstva napustila su uzgoj krava koje nisu bile konkurentne iz različitih razloga a pogotovo zbog malih površina nepogodnih za strojnu obradu. Neka gospodarstva koja su htjela održati zemlju, započela su uvađati stada za uzgoj mesa. Držanje mesnih stada u brdovitim terenima i zabačenijim područjima ima velik značaj iz razloga da se tamošnje travnate površine očuvaju od zarastanja i da područja ostaju naseljena.

U znanstvenim i stručnim krugovima prevladava mišljenje da je ekspanzija mliječnog govedarstva pri kraju. Najuspješniji globalni program američke „holštajnizacije“u Europskoj uniji polako slabi. Ne teži se više maksimalnoj mliječnosti po svaku cijenu. Ponovno se traži govedo kombiniranih osobina. Viša cijena muškoj teladi i mesnim kravama, naglašena dugovječnost i značajno manji remont stada, glavni su ekonomski razlozi za povratak dvojnih i mesnih pasmina. U zemljama okruženja udio mesnih stada u odnosu na mliječna veći je od 35%. Zastupljenost mesnih stada u Hrvatskoj još uvijek je manji od 5%. Značajniji sustav mesnog govedarstva u Hrvatskoj još uvijek ne postoji. Sve je više naglašen problem malog broja teladi za meso.

I na globalnom tržištu konstantno nedostaje goveđe meso. U Europskoj uniji trenutno godišnje nedostaje između 600.000 i 700.000 t goveđeg mesa konzumne kategorije. Ovakav podatak treba shvatiti kao poruku:

Koncentrirajte se na proizvodnju robe koje na europskom i globalnom tržištu nedostaje, proizvodnju teladi za uzgoj i tov.

Telad za proizvodnju goveđeg mesa može potjecati iz mliječnih stada i tzv. sisajućih stada. Unutar sisajućih stada razlikuju se dva tehnološka sustava: Sustav „krava-tele“ i sustav „krava dojilja“. U sustavu „krava-tele“ krava tokom laktacije u principu othranjuje vlastito tele a u sustavu „krava dojilja“ krava uz vlastito tele još othranjuje jedno ili više usvojene (podmetnute) teladi.

Definicija sustava „krava-tele“

Za pojam „krava-tele“ susretat ćemo još i neke strane inačice kao što su: „Cow-Calf“, „Suckler Cow“, „Mutterkuhhaltung.“

Sustav „krava-tele“ je namjenska proizvodnja teladi za tov.

Krajnji je cilj sustava „krava-tele“ je proizvesti tele dobrih osobina za uzgoj i tov. Sustav se zasniva na korištenju mesnih pasmina ili križanaca mesnih pasmina s pasminama kombiniranih svojstava. Krmnu bazu sustava čine prirodni i sijani travnjaci uz manje učešće krme proizvedene na oranicama.

Neke države poput Irske, Velike Britanije, Francuske i Amerike, mesna stada drže na ekstenzivan način dok je kod drugih europskih država to manje zastupljeno budući da dovoljno mesa pribavljaju iz mliječnih stada. U ekstenzivnom uzgoju goveđe meso dobivamo iz voluminozne krme koja za sada nema značajnije uporabne vrijednosti osim za proizvodnju goveđeg mesa.

Proizvodnja u sustavu “krava-tele“ u današnjem je stočarstvu svestran vid poduzetništva. Mesna goveda uglavnom su vrlo otporna i mogu uspješno proizvoditi unutar raznih klimatskih uvjeta. Da biste bili uspješni ne morate imati veliku farmu. Iako je prosječna veličina proizvodnog stada na specijaliziranim farmama Europske unije 80-120 krava, plus pripadajući pomladak, u nekim područjima Minesote prosječne farme broje ispod 20 grla. Takvih farmi ima dosta i u Europi.

Izbor pasmine

Ako planirate započeti proizvodnju u sustavu „krava-tele“ morate odlučiti da li ćete raditi s čistokrvnim pasminama ili komercijalnim križancima. Odlučite li raditi s čistokrvnim grlima uvedenim u matične knjige, proizvodit ćete rasplodni materijal za specijalne kupce i druge uzgajivače. Čistokrvne krave koštaju mnogo više nego komercijalni križanci, premda cijena može varirati zavisno o specifičnosti pasmine i kvalitete grla. Uzgajivači čistokrvne stoke teže da uz što manje rada postignu što veći profit po grlu stoke. Prilikom toga moraju postići vrlo visok ugled i reputaciju u ponudi vrhunske kvalitete stoke unutar svojeg uzgoja.

Izbor pasmine ovisi o agroekološkim uvjetima i krmnim resursima područja na kojem se planira proizvodnja u sustavu „krava-tele“. Nemogućnost nabave i visoka cijena grla mogu biti ograničavajući faktori izbora pasmine. Tradicijske navike, osobni afinitet uzgajivača i razina ulaganja u farmsku infrastrukturu još su neki od čimbenika koji utječu na izbor pasmine. Težina telenja vrlo je često presudni faktor u izboru pasmine pogotovo kod ekstenzivnog uzgoja na velikim prostranstvima gdje je stoku teže nadzirati u vrijeme pašne sezone.

2008_05_06_001.jpg

Čistokrvni simentalac je tradicionalna pasmina u sustavu „krava-tele“ Sisačko-moslavačke županije. Simentalac je pasmina koja najviše odgovara zahtjevima našeg vremena. Ne treba prokockati njegovu vrijednost u sustavu krava-tele. Dugovječnost i otpornost, aduti su na koje treba igrati pri izboru ove pasmine za proizvodni sustav „krava-tele“. 

2008_05_06_002.jpg

Simentalac i u najvećoj proizvodnji mlijeka zadržava zdravlje, a danas je vrlo važno imati kravu s kojom nećete imati probleme. Odlične majčinske osobine, dobra prilagodba u stadima, lak tijek telenja i miran temperament, uvjeti su za ekonomsko držanje u sustavu „krava-tele“. Daljnje prednosti simentalca naspram čistih mesnih pasmina u sustavu „krava-tele“ su dobra mliječnost i perzistencija, koje garantiraju dobar razvoj i prirast teleta i kod težih uvjeta hranidbe. Konzekventnom selekcijom na visok dnevni prirast kao i lakim telenjem, simentalac je postao jednom od vodećih pasmina u proizvodnji goveđeg mesa. Na europskom tržištu sve je veća ponuda bezrožnog genetskog materijala.

2008_05_06_003.jpg

Preko 95% poljoprivrednih površina Republike Hrvatske nalazi se u zoni šuma. Prestankom obrade, šuma ulazi u poljoprivredni prostor. Velike površine gube se uraštanjem u drvenastu vegetaciju. Neke pasmine, poput ovog stada hereforda na Banovini, vrlo su uspješni čistači zaraslih površina, te uz proizvodnju mesa služe i za kultiviranje krajobraza. 

2008_05_06_004.jpg

Zbog odlične plodnosti i lakoće telenja, vitalne teladi i dobre mlječnosti, limousin je pasmina pogodna za intenzivne i ekstenzivne sustave. Na slici limousin na području Jelas polja , Hrvatska Dubica.

Sustav krava-tele razvio se s mesnim tipovima krava i s kravama križancima ovih pasmina. Sustav je poželjno razvijati sa stalnom primjenom križanja pasmina. Krave križanci s mesnim rasama daju u pravilu više mlijeka nego krave mesnih pasmina, što je povoljno za prirast teladi. Dobrim kravama križancima može se poslije prvog i drugog tjedna poslije teljenja dodati na uzgoj, na sisanje, još jedno tuđe tele. S kravama križancima se u pravilu postižu bolji rezultati reprodukcije, ima manje problema s koncepcijom u periodu 60-90 dana po teljenju. Krava za odgajanje teladi ne treba biti velika i teška. Križanke srednje mase, 500-550 kg mogu biti vrlo dobre dojilje, racionalnije za odgajanje teladi nego mesne krave čiste rase teške 650 kg. Krave križanke treba pripustiti ili osjemeniti bikovima terminalne pasmine, od kojih se očekuje kvalitetan pomladak za tov.

2008_05_06_005.jpg

Na području Lonjskog polja stočari su prihvatili križanje charolais (šarole) bikova s kravama domaćeg simentalca. Po povratku s ispaše križanci postižu masu između 250 i 320 kg, ovisno o sezoni telenja i agroklimatskim uvjetima dotične godine.

Sustav krava-tele „ postaje in“ na prostorima Sisačko-moslavačke županije. Zbog nedostatka teladi za tov, sustav postaje sve interesantnije i na globalnoj razini. Stočari, ako su vam na raspolaganju pašnjačke površine, marginalna poljoprivredna zemljišta i ako nemate dovoljno radne snage za ostale vidove intenzivne poljoprivrede, slijedite trendove!

Pripremi za ispis