Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Fitotoksičnost se u praksi može javiti kao posljedica nepravilne primjene herbicida.

Obilazeći poljoprivredne proizvođače vrlo često nalazimo razne primjere oštećenja na biljkama (fitotoksičnosti) koje su uzrokovane najčešće ljudskom nepažnjom. Pogreške pri primjeni herbicida u praksi najčešće su: (1) primjena za takozvanog „mirnog“ vremena, (2) primjena na tlo, a kišom dospije na biljke, (3) primjena pripravaka koji u Republici Hrvatskoj nemaju dozvolu, (4) primjena previsoke doze, (5) primjena kombinacije pripravaka, (6) primjena u krivo vrijeme i brojni drugi primjeri koje ovdje nismo naveli.

1. Primjena herbicida za takozvanog „mirnog“ vremena. Potrebno je naglasiti da ima nekih herbicida (klomazon, flukloridon) koji su izrazito hlapivi i kao takovi moraju se primjenjivati za sasvim „mirnog“ vremena (bez vjetra) jer njihovo zanošenje na susjedne kulture izaziva „izbjeljivanje“ biljaka ili razne druge oblike oštećenja. Jedan dio poljoprivrednih proizvođača ne zna procijeniti da li su vremenski uvjeti povoljni za primjenu sredstava za zaštitu bilja, a posljedica tog neznanja je zanošenje škropiva na susjedne kulture te njihovo oštećenje. U praksi se najčešće susrećemo sa biljnim oštećenjima uzrokovanim primjenom herbicida po vjetrovitom vremenu. U tablici su navedene brzine vjetra pri kojima se mogu primjenjivati pojedine grupe sredstava za zaštitu bilja.

Utjecaj vjetra na primjenu sredstava za zaštitu bilja

 
„Spržena“ soja kao posljedica tretiranja susjednog kukuruza u post-tretmanu (rimsulfuron + dikamba) za „mirna“ vremena.

 
Tikvica oštećena prilikom tretiranja susjednog kukuruza herbicidom

 
Rajčica oštećena uslijed tretiranja staza između folija arboricidom

 
Paprika oštećena uslijed tretiranja staza između folija arboricidom

 
Oštećenja na listovima oraha (rubno žućenje i pojava žutih pjega po plojci) kao posljedica primjene herbicida na soji

 
Oštećenje na listovima (žućenje lista) jabuke kao posljedica zanošenja herbicida (flukloridon) sa susjednog krumpira

 
Oštećenje na listovima jabuke kao posljedica zanošenja herbicida (glifosat) za suzbijanje korova u voćnjaku, manifestira se promjenama na listu (suženi list)

 
Oštećenja na listovima trešnje kao posljedica zanošenja herbicida (glifosat) za suzbijanje korova u voćnjaku, manifestira se promjenama na listu (suženi list)

 
Nekroze na listovima kao posljedica tretiranja susjednog vinograda herbicidom (glufosinat)

 
Oštećenja na listovima vinove loze (lepezast list) kao posljedica zanošenja herbicida (2,4-D) sa susjedne pšenice

 
Oštećenja na mladim listovima vinove loze (rubno žućenje) kao posljedica zanošenja herbicida (flukloridon) sa susjednog suncokreta

 
Oštećenja na starijim listovima vinove loze (u početku žute, a kasnijej nekrotične pjege) kao posljedica zanošenja herbicida (flukloridon) sa susjednog suncokreta

2. Kod nekih herbicida javljaju se oštećenja ako tlo na koje je primijenjen herbicid dospije na biljku. Ove godine je to bio primjer pri korištenju pre-em herbicida (flumioksazin) u kukuruzu. Jaka kiša nanijela je tlo na listove kukuruza i na tim mjestima javila se fitotoksičnost.

 
Oštećenja na listovima kukuruza zbog primjene pre-em herbicida koji je kišom na grumenu tla dospio na biljku

3. Fitotoksičnost se može pojaviti i kao posljedica primjene herbicida koji u Republici Hrvatskoj nema dozvolu za primjenu. Primjer je fitotoksičnost pri primjeni herbicida (metribuzin) za suzbijanje korova u usjevu mahuna, do koje dolazi ako nakon primjene padnu veće količine kiše. Herbicid (jodsulfuron) koji kod nas ima dozvolu za primjenu na pšenici i ječmu, ali nema dozvolu za primjenu na zobi može kod nje izazvati fitotoksičnost.

 
Posljedica tretiranja mahuna herbicidom (metribuzin) koji u nas nema dozvolu za tu namjenu

 
Posljedica tretiranja zobi herbicidom (jodsulfuron) koji u nas nema dozvolu za tu namjenu

4. Fitotoksičnost se može pojaviti i kao posljedica „predoziranja“ što znači da je primijenjena previsoka doza nekog herbicida. Posljedice mogu biti također „izbjeljivanje“ biljaka nakon primjene herbicida (klomazon, flukloridon) ili primjer uvijanja lista ili pojava „guščjeg“ vrata kod većih doza ili kasne primjene herbicida (2,4-D) u kukuruzu.

Biljka kukuruza oštećena primjenom herbicida (2,4-D) u „previsokoj dozi“

 
„Previsoka doza“ primjene zemljišnog herbicida pri tretiranju uljane repice

5. Osim nepoštivanja propisane doze, događa se da proizvođači ne prate i neka    druga ograničenja kod miješanja herbicida. Tako smo imali na terenu pojavu „izbjeljivanja“ kukuruza kao posljedicu korištenja izoksaflutola u kombinaciji sa nekim drugim herbicidima (najčešće metolaklor) nakon nicanja kukuruza. Dakle ta kombinacija herbicida smije se koristiti samo prije nicanja kukuruza.

6. Primjena herbicida u krivo vrijeme također može izazvati fitotoksičnost na određenom usjevu ili nasadu.  

 
Oštećenja na listovima soje uzrokovana kasnom primjenom herbicida (bentazon)

U praksi se svakako može naći još velik broj oštećenja biljaka najčešće zbog ljudske nepažnje. Fitotoksičnost može biti uzrokovana jednim ili većim brojem prije navedenih čimbenika. Upravo ovim slikama željeli smo upozoriti poljoprivredne proizvođače da prilikom korištenja herbicida budu vrlo pažljivi i pridržavaju se svih navedenih uputa i upozorenja od strane proizvođača sredstava kako bi biljke ostale neoštećene jer smo takove mogu dati željene prinose.