Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Obilazeći poljoprivredne proizvođače, njihove skladišne prostore kao i parcele zasijane kukuruzom uočava se velik problem sa skladišnim štetnicima. Razlog tome mogu biti toplije zime i ljeta pa se javlja veći broj generacija ovih štetnika. Drugi razlog je problem vezan uz neadekvatne skladišne prostore u kojima se vrlo teško provode preventivne mjere (higijena), a samim tim otežana je mogućnost kvalitetnog kemijskog suzbijanja ovih štetnika.

Veće populacije skladišnih štetnika u zatvorenom prostoru uvjetuju i njihovu jaču pojavu na poljima kukuruza.
Najvažniji  štetnici uskladištenog kukuruza su žitni moljac i žišci.

Žitni moljac (Sitotroga cerealella) jedan je od najopasnijih štetnika uskladištenih žitarica osobito u godinama kada kukuruz ili druge žitarice iz polja u skladišta dolaze suhe i ne prolaze proces sušenja u sušarama. Vrlo često zaražen kukuruz iz polja unosi se u skladište gdje nastavlja razvoj i daljnje širenje. Na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima najviše ih nalazimo krajem ljeta i to u koševima (kukuruzanama) gdje može biti zaraženo i više od 50 % zrna.

Žitni moljac u uskladištenom kukuruzu

Radi se o žućkastom leptiru koji  ima 2 – 4 generacije godišnje, najkraći razvoj im je pri temperaturama od 27 ºC i to svega 30-tak dana, a kod temperatura ispod 10 ºC razvoj sasvim prestaje. Štetnik odlaže jaja na ili blizu zrna (do 150 kom). Gusjenice su žućkaste boje sa smeđom glavom. Ubušuju se u zrno, hrane se njegovim sadržajem. Cjelokupan razvoj gusjenice i kukuljice odvija se u zrnu. Napadnuto zrno ima okrugli prozorčić (tanku okruglastu opnu) koji omogućava leptiru izlazak iz zrna. Osobito puno takovih klipova nalazili smo u prošloj godini.

Kukuljica i gusjenica žitnog moljca u zrnu kukuruza

Njegova šteta očituje se u znatnom smanjenju težine zrna, ali isto tako i velikom onečišćenju proizvoda.

Druga vrsta štetnika kojeg možemo naći u uskladištenom kukuruzu su žišci, no njih češće nalazimo u zatvorenim skladištima. Potrebno je napomenuti da već nekoliko godina poljoprivredni proizvođači Bjelovarsko-bilogorske županije upozoravaju na pojavu  žiška na kukuruzu u polju. U 2007. godini našli smo lokaciju sa većom zarazom.

Prema determinaciji koju su izvršili stručnjaci Zavoda za zaštitu bilja radi se o kukuruznom žišku (Sitophilus zeamays). Radi se o pipi smeđe boje duge 4 mm koja na pokrilju ima 4 svjetlije točkice. Prvenstveno je skladišni štetnik no napada i klipove kukuruza u polju kada se nalaze u voštanoj zriobi. Ciklus razvoja odvija se u zrnu gdje ženka nakon kopulacije odlaže jaja. Jedna ženka može odložiti nekoliko 100-na jaja. Iz jaja se ispili ličinka bijele boje bez nogu koja se hrani zrnom i nakon presvlačenja preobrazi u imaga. Razvojni ciklus ovisi o temperaturi. Ukoliko su dnevne temperature  25 ºC razvojni ciklus će trajati 26 – 30 dana, a kod temperatura od 15 ºC za razvoj je potrebno 150 dana. Također razvoj ovog štetnika povezan je i uz vlažnost zraka i vlažnost zrna. Za razvoj je povoljnija relativna vlaga iznad 70 %, a vlažnost zrna treba biti iznad 10 %.

Imago kukuruznog žiška na klipu kukuruza

Štete od kukuruznog žiška u sklaldištu

Vrlo je otporan na niske temperature pa može izdržati nekoliko dana i na temperaturama ispod 10 ºC. Za ovog štetnika kao i njemu slične vrste karakteristično je da, ovisno o temperaturama, može izdržati i veći broj dana bez hrane.

Inače u nas susrećemo još i rižinog žiška koji je vrlo sličan kukuruznom (nešto manji), i bez stručne determinacije nemoguće ih je razlikovati te žitnog žiška kojeg nalazimo također nalazimo u skladišnim prostorima na OPG-ima.

Kao što smo napomenuli, jedna od mjera koja može doprinijeti smanjenju pojave ovih štetnika je provođenje preventivnih mjera u skladištima. Tu prije svega mislimo na držanje objekta u čistom i urednom stanju, što bi značilo često mesti pa čak i usisavati, krečiti zidove, obavljati građevinsko – tehničke popravke i sl. O tom problemu možete više pročitati u članku Uskladištenje žitarica – priprema skladišta koji je napisala viša savjetnica Tatjana Međimurec, a nalazi se na stranicama HZPSS-a.

Kemijsko tretiranje praznih skladišta ima smisla samo ako su prije toga provedene ovakve preventivne mjere.

Kod nas dozvolu za tretiranje praznih skladišta ima Actellic 50 EC, K-Othrine SC 25, Protect-it, Prostore 420 EC, Radotion E-50, Kofumin 50 EC. Posljednja tri pripravka smiju se rabiti do 30. lipnja 2009. nakon čega gube dozvolu.

Potrebno je naglasiti da prilikom primjene ovih pripravaka treba dobro proučiti upute proizvođača jer kod nekih sredstava (Actellic 50 EC) dozacija  koja se primjenjuje ovisi o podlozi na kojoj je spremaju žitarice. Znači razlika je da li se radi o betonskoj, drvenoj ili nekoj drugoj podlozi. Prilikom korištenja Radotiona E-50 također postoji ograničenje gdje se naglašava da se sredstvo ne koristi na betonskim podlogama.

Kod tretiranja zrnate robe najbolje bi bilo provesti preventivno tretiranje jer sredstva koja se primjenjuju za tu namjenu ne suzbijaju štetnike u zrnu nego samo one koji su van zrna.

Za tretiranje zrnatih uskladištenih proizvoda dozvolu imaju: Actellic 50 EC, K-Obiol 2,5, K-Obiol DP-2, Prostore 420 EC, Protect-it.

Prilikom korištenja ovih pripravaka doza se obračunava na tonu. Prema uputama stručnjaka Zavoda za zaštitu bilja jedna tona zrnatog proizvoda može se dobiti na taj način da se složi hrpa od 2 x2,5m visine 0,25 cm. Tretiranje treba obaviti po slojevima te nakon toga izmiješati. Kod odabira sredstva treba obratiti pozornost i pridržavati se karence. Primjenom Actellica EC 50 ograničenje za upotrebu zrna je 63 dana, a preventivno djelovanje insekticida je do 3 mjeseca. Pripravci K-Obiol EC ili K-Obiol–P imaju karencu 21 dan, a učinkovitost može biti od 6 – 12 mjeseci. Prostore 420 EC ima karencu od 28 dana dok pripravak Protect-it nema karence, a preventivno djeluje do 6 mjeseci.

Ove je pripravke najbolje koristiti preventivno, budući da ne djeluju na štetnike koji se nalazi u zrnu.

Smanjenje populacije ovih štetnika bilo bi moguće ukoliko bi se svi poljoprivredni proizvođači pridržavali i provodili gore navedene mjere jer je dovoljno da smo nekolicina proizvođača ostavi zaražena skladišta pa da ona budu izvor zaraze za sva ostala.