IV. Biofest

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Grada Subotice, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu AP Vojvodine, GTZ-a i Otvorenog univerziteta te udruženja TERRA’S u Subotici je  6. i 7. studenog 2008. godine, održan IV. BIOFEST, Međunarodni festival organskih proizvoda. U okviru BIOFEST-a je održana i  Međunarodna konferencija pod nazivom "Organski put u Europsku uniju". Cilj Konferencije jest da pruži odgovor na pitanje da li su zakonodavstva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Srbije u oblasti organske proizvodnje hrane usklađena s propisima EU i  s novom regulativom No 889/2008 i što znači primjena nove regulative za zemlje koje nisu članice EU?

U okviru Biofesta su već tradicionalno dodijeljena i priznanja. Priznanje za Bioproizvod 2008. godine osvojila je Aniko Rendek iz Mađarske, za kobasice od Mangulice. Nagradu Bioproizvođač 2008. godine je dobila gospođa Vesna Orlandić iz Crne Gore koja se bavi sakupljanjem ljekovitog bilja i šumskog bilja, te prodajom istog u svojoj biljnoj ljekarni u Baru.

Prvog dana rada konferencije predstavnici Ministarstava poljoprivrede zemalja učesnica dali su preciznu sliku stanja dostignutog nivoa razvoja organskog sektora u spomenutim zemljama i otvorili značajan broj pitanja na koja treba dati odgovor kako bi organski put u EU bio što efikasniji.

Drugog dana rada konferencije raspravljalo se o Obrazovnoj aktivnosti za organsku poljoprivredu. Prof. dr. sc. Franc Bavec s Poljoprivrednog fakulteta u Mariboru iznio je iskustva Slovenije. Predložio je edukaciju o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i vrijednosti takve hrane od osnovnih, preko srednjih škola do fakulteta i sveučilišta. Stalna edukacija neophodna je ekološkim poljoprivrednim proizvođačima jer posjećivanjem predavanja i radionica dobivaju određen broj bodova bez kojih ne mogu ostvariti pravo na poticajna sredstva EU. Edukacija je neophodna i ekološkim poljoprivrednim savjetnicima tako i profesorima u srednjim poljoprivrednim školama.

O proizvodnji ekološke hrane u EU, problemima i perspektivi farmera u EU govorio je Štefan Merkač, savjetnik ECOCONECT-a iz Austrije. Istaknuo je da tržište ekološke poljoprivrede raste godišnje za 5 milijardi $ (www.biofach.de), te da je povećana potražnja za ekološkim proizvodima. Povećana potražnja za ekološkim proizvodima je samo jedan od motiva koji navodi poljoprivrednike da pređu s konvencionalnog načina uzgoja na ekološki. Gospodin Merkač ističe da je glavni motiv prelaska na ekološku poljoprivrednu proizvodnju zdravstveni aspekt (kvaliteta živežnih namirnica), potom je to aspekt zaštite životne sredine (zemljište, voda, zrak), a gledajući u budućnost to je održivost. S političke točke gledišta to je neovisnost, dostatna proizvodnja hrane za svoje stanovništvo. S etičke točke gledanja to su principi životnog ophođenja, a s gospodarske točke postizanje bolje, više cijene ekoloških proizvoda.

Ostvarenju željenih ciljeva ekološkom poljoprivredniku u Austriji pomažu udruženja, savezi, poljoprivredne komore te državne institucije. Gospodin Merkač osobito ističe važnost suradnje svih sudionika u lancu proizvodnje: proizvođača, prerađivača i trgovca prema potrošaču, a sve to u cilju zaštite potrošača, zaštite životne sredine, a uz nesebičnu podršku i promociju svih medija.

Iz Republike Hrvatske sve to su poslušali Tomislav Petrović, načelnik Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu Ministarstva za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Ivan Miličević, savjetnik BIOPA-e iz Osijeka, Sonja Kroglan-Todorović, Udruženje Ecologica iz zagreba, dr. sc. Darko Znaor, Univerzitet Essex, Velika Britanija i spisateljica ovih redaka. Na Biofestu bili su izloženi i ekološki proizvodi hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. 

Zaključci međunarodne konferencije ”Organski put u Europsku uniju”

Organizatori skupa, članovi udruženja TERRA S sumirali su predočene podatke i diskusije po referatima i donijeli sljedeće zaključke:

• „U svim zemljama središnje-istočne Europe primjetan je rast ekološkog sektora u posljednjih pet godina. U osnovi ohrabrujućih podataka nalazi se sve veća uključenost ministarstava za poljoprivredu koja osim zakonske regulative (u gotovo svim navedenim zemljama postoje zakoni o organskoj poljoprivredi, osim u Federalnom entitetu BiH) konkretnim poticajima aktivno utječu na rezultate u povećanju ponude ove kategorije proizvoda na tržištima raznih zemalja. Svakako da uspjeha ne bi bilo ni bez predanog rada svih učesnika u lancu ”od njive do stola“, pri čemu najveća pohvala ide na adresu proizvođača organskih proizvoda, kao i NVO-a koje su obavile pionirsku zadaću i još uvijek obavljaju značajan dio aktivnosti koji je usmjeren na intenziviranje razvoja ekološke poljoprivrede u spomenutim zemljama.
• I pored postignutih rezultata u rastu trženja ekoloških proizvoda, potrebno je još intenzivnije informirati potrošače o prednostima ovih proizvoda, njihovoj dostupnosti i načinu prepoznavanja pri čemu ministarstva trebaju imati jednu od ključnih uloga.
• Na strani ponude, programi kvalitetne edukacije proizvođača koji podrazumijevaju vrhunsko nastavno osoblje i praktičnu literaturu, razvoj savjetodavne službe, primjenu znanja na oglednim farmama, zakonsko uređenje uvoza, a time i dostupnosti potrebnih inputa za organsku proizvodnju (prvenstveno sjemena i sredstava za ekološku zaštitu bilja), kao i organiziranje proizvođača u interesne tržišne grupe (u formi kooperativa ili klastera), uvjet su značajnijeg porasta količine i kvaliteta ekoloških proizvoda.
• Nova legislativa EU u dijelu organske poljoprivrede koja će stupiti na snagu od početka 2009. godine, je spremno dočekana u zemljama koje nisu članice EU. U slučaju BiH koja je u fazi prihvaćanja zakona o organskoj poljoprivredi usvojit će se upravo novi propisi EU u ovom području.
• Agro-ekološki program i aktivnosti unutar njega treba promatrati kao odličnu šansu da se ekološkim farmerima omogući pristup financijskim sredstvima za realizaciju takvih projekata koji su u direktnoj vezi sa samim osnovama ekološke proizvodnje. Činjenica da je izrada agro-ekoloških programa obaveza svih zemalja članica EU govori o njegovom značaju sama po sebi. Zemljama koje još nisu članice EU već sada stoje na raspolaganju određena sredstva u okviru IPA fonda te je potrebno što prije, učeći na iskustvu drugih zemalja (prije svega Slovenije), izraditi konkretne projekte koji bi se financirali iz navedenog predpristupnog investicionog fonda.
• Zajedničkim aktivnostima institucija vlasti, privatnog sektora i obrazovnih institucija neophodno je osigurati permanentnu edukaciju u ovom području na svim nivoima, od vrtića do visokoškolskih ustanova.

Organski put ka Europskoj Uniji je neizvjestan jedino u pogledu vremenskog trajanja, ali nema sumnje da će se na njemu ustrajati i da će umrežavanjem svih učesnika na tom putu cilj biti ostvaren.“

Ured ravnatelja HZPSS-a
mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za integriranu i ekološku poljoprivredu