Tunuara – Kaljske ribarske noći

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4

/* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-style-parent:""; font-size:10.0pt;"Times New Roman","serif";} Na skupu su nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnici županije i općine Kali, predstavnici većih ribarskih zadruga, predstavnici dijela riboprerađivačkog sektora uz ribare koji su se uključili u diskusiju i iznjeli svoja viđenja temeljena na predloženim temama. Nakon skupa u organizaciji općine Kali kroz naredna dva dana organizirano je zajedničko druženje uz natjecanja u pripremi ribarskog brudeta, tradicionalan defile brodova Zadarskim kanalom te bogat kulturno-umjetnički program.

Organizacijski odbor je donio zaključke skupa koji su upućeni nadležnim tijelima i vezanim ribarskim organizacijama koje u cijelosti prenosimo;

ZAKLJUČCI;

Na temelju izlaganja i provedene rasprave na osnovu pet prikazanih referata slijedom;

  1. Resursi sitne plave ribe u Jadranu, aktualno stanje i trendovi promjena u posljednjih 5 godina-dr.sc Vjekoslav Tičina-IOR /gosp. Damir Mišlov- Profesionalni ribar
  2. Zakonodavni okviri za uspostavu planova upravljanja u svjetlu EU propisa. -dr.sc Lav Bavčević-HZPSS
  3. Zajedničko upravljanje procesima i odlukama u ribarstvu-„Co-menagement“ -mr.sc. Mario Lovrinov – HZPSS
  4. Strukturne i državne potpore u uspostavi održiva i odgovorna ribarstva u narednom razdoblju, te strategija korištenja potpora- mr.sc. Irena Jahutka MPRRR
  5. Novi propisi o sigurnosti prehrane s posebnim osvrtom na ribarstvo i marikulturu.- dr.vet. Mario Rogošić MPRRR
  6. Poglavlje 13- ribarstvo- stanje pregovora s EU- prof.dr.sc. Ivan Katavić- opravdan izostanak –odgođen referat

donose se prikupljena razmišljanja , stavovi i pogledi u vidu zaključaka skupa s popratnim kraćim obrazloženjem i sugestijama.

Trenutno stanje u dijelu ribarskog sektora koje je potrebno poboljšati:

  1. Primjećeno je postojanje disproporcije između bioloških pokazatelja i poslovnih podataka u ribolovu male plave ribe.
Iako se još uvijek ne može govoriti o ekološkom prelovu evidentan je ekonomski prelov, koji se očituje u manjoj pecaturi i manjoj količini ulova. Takvo stanje uvjetovano je prvenstveno većim registriranim brojem ribarskih jedinica- plivarica unutar nekoliko posljednjih godina. Nedostaje uvid u dosadašnja provedena istraživanja i izvješća koja upućuju na stanje ribolovnih resursa. Općenito uvid u analitičke dokumente kao i studije koje se financiraju javnim novcem moraju biti vidljive , a time podložne i raspravama. Potrebno je napraviti analizu statističkih podataka ulova u odnosu na sustave poticaja u ribarstvu da bi se utvrdilo koliko se stvarno ribe ulovi i koliko registrira. I količine i pecature zahtjevaju nadzor na iskrcajnim mjestima. 
  1. Cjelovita strategija razvoja ribarstva i plan provedbe strategije mora uključivat i rješenje kvalitetnog financiranja kako bi se stvorilo povoljno okružje za razvoj ribarstva.
Strategija razvoja ribarstva mora usvojiti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne perspektive jer je za sve procese potrebno vrijeme , plan i program. Predlaže se što brže strateško usmjeravanje ribarske politike prema izradi i primjeni  strateških planova upravljanja. To uključuje i alokaciju financijskih sredstava kao i uključivanje ribara u odluke i procese putem zajednička upravljanja. Participacija ribara u odlučivanju i donošenju mjera upravljanja treba biti osnažena , ali i oslobođena prekomjerna lobiranja bez jasnih ekonomskih, bioloških i socioloških postavki. 
  1. Potrebno je napraviti analizu dosadašnje politike poticaja i potpore investicijama kako bi se mogao napraviti brzi i kvalitetan iskorak poticajima koji su istovremeno vezani uz dohodovnost ribara i zaštitu resursa.
Sustav potpore mora biti elastičan radi ostvarivanja utvrđene strategije kroz mehanizme potpore u ribarstvu i dozvoljavati brzo donošenje odluka kako bi se mogle očuvati dugoročne strateške odrednice. Nedostaju mjere potpora koje mogu pokušati uravnotežit optimalno stanje resursa s održanom dohodovnošću ribara, a kao osnov utvrđivanju stanja nedostaju ekonomske i socijalne studije. Sve manja ulovna pecatura , posljedično niske otkupne cijene , uvjetuju pojačan ribolovni pritisak za podmiriti financijske obveze broda te se stanje i dodatno pogoršava.Primjećuje se s obzirom na nemogućnost vraćanja kredita dijela korisnika, problem prekomjerne investiranosti što nije samo uvjetovano trenutnom financijskom krizom. Ribari su prva karika u opskrbi ribom i njihova dohodovnost ne smije biti dovedena u pitanje jer u protivnom s povećanim ribolovnim naporom djeluje negativno na resurse. Predlaže se daljnje jačanje potpora u logističke sadržaje ribarskih zadruga. Tradicionalna ribarska naselja i obitelji predstavljaju temelj kulturološke i sociološke dimenzije ribolova i predstavljaju garanciju održiva iskorištavanja resursa te ih kao takve treba prepoznati i poticati. 
  1. Potrebno je odrediti radnu skupinu koja bi napravila analizu situacije u ulovu male plave ribe (inćuna i srdele) i predložila mjere za regulaciju održivog i odgovornog ribolova.
Radnu skupinu bi morali sačinjavati prvenstveno predstavnici ulovnog sektora, riboprerađivači, te uprave ribarstva, savjetodavne službe i djelatnici oceanografskog Instituta u Splitu. Potrebno je što hitnije utvrditi ciljeve u ribolovu male plave ribe, kako bi se sukladno ciljevima u tom dijelu ribarstva mogla napraviti ukupna strategija hrvatskog ribarstva kao i planovi upravljanja. Ciljevi podrazumijevaju ciljane vrste, količine i (ili) pecaturu ulova.

Radna skupina bi pored ciljeva do sastanka skupa ceha ribara trebala dati i analizu stanja iz čega proizlazi prijedlog mjera za ekonomski i ekološki održiv ribolov male plave ribe. Prema pokazateljima kretanja biomase i ulova upitna je ekonomska održivost ulova inćuna i srdele – koja je u najvećem dijelu posljedica  pada veličine ulovljene ribe.  

  1. Nužno je u odrediti kodeks odgovornog ponašanja u plivaričarstvu.
Kodeks je nužan preduvjet za uspostavu su-upravljanja. U kodeksu bi se pored zakonski definiranih mjera odredili međusobni odnosi kod ribara, a odnose se na mjere protiv uporabe dinamita, maksimalna dopuštena snaga svjetla, vrijeme prije i poslije punog mjeseca kad bi bilo zabranjeno obavljanje ribolova plivaricom (da se bar za punog mjeseca ostavi riba na miru), područja gdje bi bilo zabranjeno plivaričarenje (nedorasla riba), minimalna dopuštena ulovljena veličina inćuna i sl.

Za definiranje kodeksa trebalo bi odrediti radno tijelo koje bi do godišnjeg skupa ceha ribara         obrtničke komore – pripremilo prijedlog kodeksa – ili barem radne skupine.

  1. Količina preostale tune u moru nakon zatvaranja izlova ima utjecaj na ulov sitne plave ribe jer razbijaju formirane plove ili jata prema zapažanjima ribara
Znatno je smanjena količina ribolovne kvote za ulov tune u Jadranu. Primjećuje se veliki broj koncentriranih i pojedinačnih( divljih tuna ) koje ribarima predstavljaju veliki problem u ribolovu sitne plave ribe. Tuna kao zaštićena vrsta u sustavu regulacije ribolova pod mjerama ICCAT-a ribarima onemogućava sakupljanje male plave ribe pod svjetlo i navedeno znatno utječe na pad ulova plivaričara. S obzirom zaštite kvota tune ribari traže obeštećenje ili rasprave o podizanju kvota za izlov tune za našu zemlju jer im zaštićena vrsta onemogućava obavljanje normalnih ribolovnih aktivnosti u ulovu sitne plave ribe što se pokazalo ove godine. 

7. Isplata kapitalnih ulaganja iz 2008 i 2009 zbog financijskih poteškoća korisnika investicijske potpore zahtijeva isplatu u što kraćem roku.

Isplata kapitalnih ulaganja dobila je predznak isplate do određena datuma (30.06.2011.) iako taj pomak na sjednici i sastanku HGK od prije nekoliko mjeseci nije bio doveden u pitanje već je isplata do navedenog roka bila vezana uz dio iznosa poticaja ulova. Zahtijeva se isplata svih potpora za kapitalne investicije u što kraćem vremenskom razdoblju zbog zaštite likvidnosti korisnika investicijske potpore, kao i brža obrada preostalih zahtjeva .

8. Zahtijeva se održavanje tematske sjedice o stanju pregovora u ribarstvu s EU u što kraćem vremenu organizirano od strane MPRRR

S obzirom da se na skupu nije odradilo tematsko poglavlje ribarstvo-stanje pregovora s EU zbog opravdanog izostanka glavnog pregovarača prof dr.sc. Ivana Katavića , od MPRRR se u narednom razdoblju do godišnjeg skupa ceha ribara očekuje organizacija skupa u Kalima na kojem će se ribarima približiti objasniti dosadašnji tijek pregovora i što ribara očekuje u budućnosti.

  1. Stanje ribarske infrastrukture nema karakter trajnog rješenja i pridonosi stagniranju sektora

Financiranje ribarske infrastrukture treba biti temeljeno na prioritetima u izradi kompletnih prokjektno planskih i ostalih uvjetovanih dokumenta na što većem dijelu određenih iskrcajnih mjesta i ribarskih luka koji imaju značaj, te započinjanja financiranja izgradnje gdje postoje dozvole. Stoga jer će se na taj naćin ponajbolje povući i iskoristiti sredstva iz Europskih fondova isključivo za gradnju jer će dokumentacija biti pripravljena na vrijeme za što veći broj lokacija. Poštivanje EU projektnih procedura to i nalaže, a u dinamici se može povući više sredstava kao i izgraditi više ribarskih sadržaja u kraćem vremenskom roku..

  1. Organizacijski odbor Tunare, općine Kali i Kaljskih ribarskih zadruga „Omega 3“ i „Ribarska sloga“ sukladno načelima dobre „menagement“ prakse pokreće sveobuhvatnu inicijativu za provedbom rasprave koja se odnosi na upravljanje ribarstvom u RH.

Osnovni cilj je okupiti razmišljanja svih onih koje zanima budućnost ribarstva, ribare, ribo prerađivače, trgovce, potrošače, porezne obveznike, a koji do sada nisu uspjeli ili nisu htjeli biti uključeni u razmišljanja o budućnosti Hrvatskog ribarstva . Rasprava treba uvesti ravnotežu između ekonomičnosti u ribarstvu i obnovljivosti resursa poštujući istovremeno oba načela. Identičnu raspravu pokrenula je Europska komisija gdje su svaki poduzetnik i građanin kao i interesne skupne donjeli svoje utemeljene vizije koje mogu postati stvarnost. Temeljem tako pokrenute rasprave donesen je „green paper“ odnosno temelj razvoja buduće Europske politike ribarstva. Osnovu mora čini ekonomska i sociološka održivost ribarstva koja proizlazi iz stanja zaliha koje su promjenjive ovisno o pritiscima i stoga je nužno naći kompromis, odnosno uravnoteženo stanje koje će biti dugoročno pozitivnog učinka za gospodasrtvo i za resurse.

U vezi s navedenim zaključcima tražimo od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja odnosno Uprave ribarstva da prihvati zaključke skupa i da ih uvrsti u svoje aktivnosti u tekućoj godini kao prioritetne zadatke radi ostvarivanja zajedničke koristi u cjelini i ostvarivanja što bolje pozicije RH u svjetlu pregovora odnosno,ravnopravnog i prihvaćenog stava RH u okviru Zajedničke ribolovne politike EU.

Organizacijski odbor ribarskog znanstveno stručnog skupa“

Iz navedenih zaključaka koji su bili vrlo obuhvatni izvlačimo da ribari žele aktivnije uključivanje u procese odlučivanja i procese upravljanja, zahtijevaju dijelom i aktivniju zaštitnu proaktivnu ulogu koja se odnosi na čuvanje resursa uz poštivanje socioekonomskog statusa ribara što zahtjeva promjenu dosadašnje strukturne politike poticaja. Taj pristup predpostavlja i dijeljenje odgovornosti s resornim Ministarstvom za stanje resursa i slijedi primjere brojnih Europskih i ostalih zemalja koje su u svoje sustave upravljanja uveli zajedničku participaciju- Co-menadžment temeljen na ekološkim i ekonomskim principima.

               Područni odjel HZPSS-a Istarske županije
mr. sc. Mario Lovrinov,

viši stručni savjetnik