Priprema za sjetvu travnjaka

Od sredine kolovoza pa negdje do prve dekade listopada, vrijeme je za zasijavanje travnjaka. Nakon što žitarice napuste površinu imamo dovoljno vremena da kvalitetno pripremimo tlo za sjetvu trava , djetelina ili travno-djetelinskih smjesa. Važno je poštivati rokove sjetve, tako da se djeteline, lucerna i smjese gdje su one zastupljene siju od sredine kolovoza do sredine rujna, dok monokulture trava možemo sijati i u prvoj dekadi listopada.

Pravilnom pripremom parcele za sjetvu možemo već u početku izbjeći neke od problema koji će dovesti do ranijeg preoravanje travnjaka, a time i do stvaranja novih troškova na OPG-u. Ako želimo imati jeftiniju proizvodnju mlijeka moramo nastojati da nam je i proizvodnja krme što jeftinija što znači da jednom zasijani travnjaci što dulje traju. To se odnosi na zasijane travno-djetelinske smjese, djeteline ili engleski ljulj. Prije svega kod odabira površine moramo poznavati stanje vodno-zračnog režima na pojedinoj parceli i ne odabrati table gdje radi proljetnih oborina ili visokih podzemnih voda nećemo dulje vrijeme moći ući u parcelu.

(U depresijama radi vode propada usjev)

Dugotrajna vlažnost parcele onemogućuje ranu prihranu gnojivima, a ulazak mehanizacije na vlažnu parcelu dovodi i do trajnog propadanja dijela usjeva i time smanjenog sklopa.

To znači da nam sijani travnjaci odnosno krmne kulture moraju ići na dobra oranična tla i treba im dati važnost jednaku kao i npr. kukuruzu.

Ako želimo zasijati lucernu preporuka je obavezno je dati tlo na analizu kako bi imali podatke o stanju pH vrijednosti tla te opskrbljenosti hranjivima. Analiza će nam pokazati da li je predviđena parcela pogodna za zasnivanje lucerišta ili treba prvo provesti kalcizaciju pa tek tada planirati sjetvu. Sijati lucernu bez poznavanje tih glavnih uvjeta u većini slučajeva dovodi do kratkog trajanja te kulture.

Trave koje su tolerantnije na ph vrijednost tla su opet veliki potrošači dušika i kalija. Kalij ima ulogu u preživljavanju usjeva pri ljetnim temperaturama, a utječe i na dobro prezimljavanje. Prilikom gnojidbe travnjaka moramo poštivati njegov botanički sastav. Travnjak gdje prevladavaju trave dati će dobar prinos ako ćemo izdašnije gnojiti sa dušikom i kalijem, a količina fosfora će ovisiti opet o sadržaju tog elementa u tlu.  Ako imamo u usjevu djeteline i želimo ih zadržati u za nas poželjnom omjeru (30-40% u sklopu) tada treba više dati fosfora i kalija , a manje dušika. Prisutne djeteline fiksacijom dušika iz zraka dijelom će opskrbljivati i trave sa dušikom pa će se smanjiti upotreba mineralnog gnojiva iz vreće. Kako bi mogli o ovome gore spomenutom voditi računa i racionalno gnojiti trebamo analizu tla da znamo s čime startamo tj. kakvo je stanje u tlu sa hranjivima.

Nakon žetve žitarica trebalo bi čim prije provesti plitko oranje – prašenje strništa ( 8 – 12 cm). Ovaj zahvat osim što će isprovocirati korove na klijanje spriječiti će i gubitak vlage iz tla. Prašeno tlo bolje usvaja ljetne oborine i čuva vlagu u dubljim slojevima. Ova mjera potiče korove da na klijanje i nicanje, a daljnjim ćemo ih zahvatima mehanizacije uništiti. U slučaju kada nam se pojave višegodišnji korovi (štavalj, osjak, pirika) neophodno je prije daljnje obrade tokom ljeta izvršiti i prskanje površine sa herbicidima na osnovi glifosata (Cidokor, Hercules,Clinic ili slični) , a količinu sredstva , vrijeme prskanja treba odrediti prema najbrojnijem korovu i fazi koje je preporučena za njihovo suzbijanje . U slučaju nedoumica uvijek se možete obratiti poljoprivredno savjetodavnoj službi da pomogne izlaskom na teren ili savjetom u uredu. Višegodišnje korove važno je suzbiti prije sjetve jer za to tokom ljeta imamo dovoljno vremena, a kasnije ih je u usjevu teško rješavati i radi karence, a i radi toga što nam njihovim propadanjem ostaju plješine koje moramo ponovo podsijavati sa upitnim rezultatom.

Osnovnu obradu tla treba obaviti barem dva- tri tjedna prije nego planiramo sjetvu kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se tlo slegne prije same sjetve. Dobro nicanje znači i dobar sklop (gusti sklop= dobar prinos mase! ) iz tog razloga zemljište nam mora biti:

1. dovoljno slegnuto
2. dobro poravnato
3. dobro usinjeno

Sjeme trava i leguminoza je sitno i ne smije pasti preduboko, a mora biti fino pokriveno. Zato nam je važno da je priprema tla besprijekorna tj. da nema neravnina i depresija na parceli.

(Nicanje na dobro pripremljenoj parceli)

Da nam je parcela poravnata, bez depresija važno je i zato da imamo ujednačenu visinu reza prilikom svakog otkosa kako bi nam i slijedeći porast nakon košnje bio ujednačen. Nekvalitetno izvedena priprema zemljišta dovodi do neujednačenog nicanja, na parceli ostaju prazna mjesta koje obično naseljavaju korovi i time se kvari kvaliteta krme i smanjuje prinos.

Za sjetvu obično koristimo žitne sijačice, rasipače za mineralna gnojiva sa klatećom lulom ili se sjetva obavlja omaške = ručno. Važno je postići dobar sklop i upotrijebiti dovoljnu količinu deklariranog sjemena na parceli. Ako je moguće kod sjetve žitnom sijačicom dobro je parcelu posijati unakrsno da dobijemo gušći sklop. Kod korištenja rasipača obavezno je lagano sjeme zadrljati, a za dobro nicanje dobro je parcelu ako je moguće povaljati valjkom.

Prilikom odluke što ćemo sijati od navedenih kultura moramo znati za koju namjenu nam usjev treba : za košnju u zelenom, sjenažu, sijeno ili ispašu. Važno je osim odabira parcele i sa kakvom mehanizacijom raspolažemo na gospodarstvu za određenu namjenu ili ćemo koristiti uslugu za spremanje. Da imamo dobru proizvodnju krme na zasijanom travnjaku iduće godine važno je da u zimu usjev ne uđe prenisko pokošen (ispod 7-8 cm) niti previsok (10-15 cm)  kako bi dobro prezimio i rano krenuo u proljeće.

 Za odluku što će biti osnovna krma, odabrati vrste trava i djetelina za vaše gospodarstvo i namjenu možete se posavjetovati i sa stručnjacima HZPSS na terenu.