Osvrt, Vijest

Nakon pozdravnih govora državnog tajnika za more kapetana Maria Babića i državnog tajnika za ribarstvo Tonćija Božanića, predsjedatelj skupa prof.dr.sc. Davor Vidas se uvodnim izlaganjem se osvrnuo na najznačajnija pitanja u segmentu prava koje se odnosi na more i priobalje.

U bloku predavanja, koji se odnosio na ribarstvo, predstavnik Uprave ribarstva MPRRR, načelnik Odjela za upravljanje resursima mora mr.sc. Josip Marković je dao pregled stanja u ribolovu, kao i pregled aktivnosti koje Uprava ribarstva provodi s ciljem usklađivanja s pravnom stečevinom EU. Prof.dr.sc. Nedo Vrgoč je dao prikaz stanja u koćarskom ribolovu u RH s osvrtom na stanje ekonomski važnih populacija riba. Prof.dr.sc. naglasio je stabilno stanje populacije trlje blatarice, ali isto tako negativne trendove za oslića, škampa i arbuna. Jakov Dulčić je iznio promjene u Ihtiofauni Sredozemnog mora na temelju saznanja u istraživanju Jadranskog mora. Promjene su prikazane kroz pojavu novih vrsta u ovom području koje svjedoče o promjenama u prirodi, a vezuju se na neposredne ljudske aktivnosti kao i na mogući utjecaj globalnog zatopljenja.

U dijelu skupa koji se odnosio na zaštitu mora, ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo prof.dr.sc. Ivona Marasović je prikazala ulogu znanosti u zaštiti mora, a posebno kroz bolje razumijevanje promjena. Tu je ukazala i na oscilacije u prirodnoj produkciji fitoplanktona koja varira ovisno i o intenzitetu sunčeve radijacije, a reflektira se na cjelokupni hranidbeni lanac u moru. Prof.dr.sc. Adam Benović je dao ocjenu važnosti stalnog praćenja parametara u moru. Primjer je dao u promjenama makrozooplanktona u kojem sve više dominiraju želatinozni organizmi. Mnogi to povezuju s intenzivnim ribolovom, a pojavnost tih organizama vraća evolucijsko stanje u moru na razinu koja je bila prije pojave komercijalno važnih vrsta.

Mr.sc. Maja Marković Kostelac, ravnateljica Uprave za pomorski promet, pomorsko dobro i luke je raspravila Sredozemnu strategiju upravljanja balastnim vodama i položaj Jadrnskog mora s tog kuta gledanja na pomorski promet. Tu je aktualizirano proglašenje Jadranskog mora (posebno osjetljivim morem Particulary sensitive sea area – PSSA).

U bloku koji se odnosi na jurisdikciju prof. dr. sc. Vesna Tomljenović s Pravnog fakulteta u Rijeci je raspravila zaštitu interesa u pomorskim sporovima u okvirima međunarodne nadležnosti. O pravnom režimu u vanjskom pojasu kao i o interesima za uspostavu vanjskog pojasa na moru, koji se proteže od granice teritorijalnih voda do udaljenosti od 12 nM izlaganje je iznijela dr.sc. Marina Vokić Žužul. O pravima nad podvodnim kulturnim dobrima i mogućnostima njihove zaštite, u svjetlu proširenja jurisdikcije izvan teritorijalnih voda govorio je mr.sc. Trpimir Šošić.

Završni dio skupa je bio okrenut razgraničenju državnog teritorija na moru. O  razgraničenju na hrvatsko-slovenskoj morskoj granici izlagala je  prof. dr. sc. Vesna Barić Punda, a o razgraničenju s Bosnom i Hercegovinom govorio je dr.sc. Zvonko Gržetić. Na kraju je prof.dr.sc. Vladimir Đuro Degan, voditelj Jadranskog zavoda HAZU u Zagrebu, diskutirao status međudržavnog razgraničenja na moru u svjetlu međunarodne sudske i arbitražne prakse. Naglasio je važnost zadržavanja na provođenja međunarodnog prava u rješavanju preostalih graničnih pitanja jer ukoliko bi se u bilo kojem segmentu dao veći značaj političkim argumentima rezultat može postati potpuno nepredvidiv.