Događaji, Vijest

Doc dr. sc. Ivanka Žutić, voditeljica projekta, uz financiranje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, provodila je istraživanja vezana za uvođenje autohtone ljekovite biljke Arnica montana u poljoprivrednu proizvodnju u sklopu VIP projekta.

Podršku provođenju tog projekta dali su kao sufinancijeri Grad Samobor i tvrtka „Suban d.o.o.“, dok je stručna podrška ostvarena suradnjom s institucijama: JU Parkom prirode Žumberak-Samoborsko gorje, Centrom za kontrolu namirnica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Zavodom za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon uvodnih riječi moderatora prof. dr. sc. Josipa Borošića, predstojnika Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, pozdravni govor i iskrenu podršku ispred VIP-a uputio je mr. sc. Josip Kraljičković, državni tajnik MPRRR. U govoru je istaknuo važnost uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja, posebice na područjima s težim uvjetima gospodarenja te da takva istraživanja trebaju podržati i dalje usmjeravati jedinice lokalne samouprave.

Detaljan opis rezultata istraživanja prezentirala je voditeljica projekta dr. Ivanka Žutić, upoznajući prisutne s time da je Arnica montana ljekovita biljka, koja je po zakonu u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena divlja svojta i koja svoje mjesto može naći uvođenjem u poljoprivrednu proizvodnju ili povećanjem njene populacije sadnjom u prirodnim travnjačkim staništima.

Istraživanja su provođena u prvoj godini projekta na OPG-u Štrbac u naselju Budinjak, u arealu prirodne rasprostranjenosti arnike – Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje te u drugoj godini na pokušalištu Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Tehnologija proizvodnje te višegodišnje zeljaste biljke obuhvaća prethodnu proizvodnju presadnica s grudom supstrata u trajanju oko 60 dana u zaštićenom prostoru, što uključuje punjenje kontejnera organskim supstratom te inokulaciju sjemena arnike peletima gljive Trichoderma, s kojom mutualizam u prirodnim staništima ostvaruje pozitivne simbiozne odnose. U proizvodnji presadnica provodi se navodnjavanje, pikiranje i zaštita presadnica od sive plijesni sistemičnim botriticidom.

Nakon pripremljenog tla presadnice arnike se sade na otvoreno u redove ručno ili sadilicama povrća, na razmake sadnje 0,50 x 0,33 m pa tako na 1 m² dođe 6 biljaka.

Istraživanje je pokazalo da su najbolje presadnice proizvedene u dubokim kontejnerima u organskom supstratu i koje su inokulirane mikoriznim gljivama Glomus fasciculatum i Trichoderma harzianum (stimulirajuće djelovanje na rast presadnica, naročito u kombinaciji s pikiranjem).

Značaj arnike, koja ima velika ljekovita svojstva (protuupalna, analgetska i antipiretska, zahvaljujući flavonoidima, seskviterpenskim laktonima i eteričnom ulju), je izuzetan. Ona svoju primjenu nalazi u medicini u obliku tinktura, krema i čajnih mješavina, koje se koriste isključivo za vanjsku uporabu kod različitih sportskih ozljeda, upale vena, dekubitusa te reumatskih bolesti.

Informacije vezane za proizvodnju arnike potakle su prisutne poljoprivredne proizvođače na razmišljanje o uvođenju te i drugih novih kultura u poljoprivrednu proizvodnju na njihovim gospodarstvima.

Važno je naglasiti da je za uzgoj arnike potrebna dozvola Ministarstva kulture, pošto je to strogo zaštićena biljna vrsta.

Područni odjel HZPSS-a Zagrebačke županije
mr. sc. Ines Pohajda,
viši stručni savjetnik
Višnja Šimunović, dipl. ing.,
načelnica Odjela za hortikulturu HZPSS-a