Velika suša u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 st1:*{behavior:url(#ieooui) } /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-style-parent:""; font-size:11.0pt;"Calibri","sans-serif"; mso-fareast-"Times New Roman"; mso-bidi-"Times New Roman";} table.MsoTableGrid {mso-style-name:"Table Grid"; border:solid windowtext 1.0pt; font-size:10.0pt;"Times New Roman","serif";}
Podaci s 3 uređaja o oborinama u posljednja 3,5 mjeseca:
Lokacija
|
travanj
|
svibanj
|
lipanj
|
srpanj 18.7. |
Veliko Trojstvo |
33,6
|
48,7
|
27,5
|
0,4
|
Zdenački Orlovac |
14,6
|
21
|
7,6
|
0,2
|
Donji Mikleuš |
27,8
|
23,2
|
54,6
|
0,4
|
Za usporedbu mogu poslužiti podaci s mjesečnih srednjaka o oborinama za Zagreb koji pokazuju da u travnju pada prosječno 63 l kiše, u svibnju 76 l, a u lipnju 96 litara. Praćenje klimatoloških podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazuje da je područje naše županije za cijelo dosadašnje razdoblje godine svrstano u kategoriju sušno ili krajnje sušno. Također, prema podacima Cormetea, na području Bjelovara dosad su pale 123 l kiše, dok je višegodišnji prosjek 389 litara, što znači da je palo samo 31,6 % kiše od prosjeka.
Isto tako veći dio tog razdoblja prate temperature više od višegodišnjeg prosjeka.
Takvo vrijeme nepovoljno djeluje na sve biljke, osobito poljoprivredne kulture.
Prema podacima iz literature, tijekom svibnja, lipnja i srpnja kukuruzu je potrebno oko 280 l kiše, a svjedoci smo da je na nekim lokacijama u tom razdoblju palo manje od 50 l kiše. Takva situacija očituje se u tome da su na mnogo parcela kukuruz, soja, kao i ostale kulture, znatno niže ili manje bujne od prosjeka. Male ili nikakve količine oborina uzrokovale su slabiji učinak zemljišnih herbicida. Visoke temperature i niska relativna vlaga nepovoljno utječu i na oplodnju kod tih kultura. Na većini polja krumpir je već gotovo suh. Naknadni usjevi sijani po talijanskom ljulju, trpe od nedostatka oborina i visokih temperatura, a od sjetve postrnih usjeva većina je poljoprivrednika odustala. Prinosi sijena i otava na prirodnim su travnjacima prepolovljeni.
Kod višegodišnjih nasada oborine tijekom srpnja nužne su za formiranje cvjetnih pupova. Kod povrćara na rajčici i paprici imamo pojavu suhe truleži, paleži od sunca, slabije formiranje plodova i sl. Uza sve to bilježe se žestoki napadi štetnih grinja u voćarstvu, ratarstvu i nekim povrtlarskim kulturama.
Takva situacija dovela je do tužne slike „ispaćenih“ usjeva i zabrinutih lica naših poljoprivrednika koji se nadaju kojoj kapi kiše kako bi se eventualno situacija bar malo popravila.
Manju utjehu pružaju obećanja o proglašenju elementarne nepogode za našu županiju. Usporedimo li prošlu i ovu godinu, vidimo da su one ekstremno različite kad je u pitanju količina oborina. Izgradnja sustava navodnjavanja rješenje je koje može pomoći zadržati stabilnu proizvodnju u tako klimatski različitim godinama.
Područni odjel HPK-a Bjelovarsko-bilogorske županije
Jadranka Berić, dipl. ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@komora.hr