Seminar za osnivanje lokalne akcijske grupe sjeverne Istre

Cilj ovoga drugog po redu seminara bio je prijenos iskustava u osnivanju i djelovanju LAG-ova na području Italije i Hrvatske, provođenju ruralnog razvoja metodologijom LEADER te rasprava o tome gdje se trenutno nalaze i kakva je budućnost organizacija tog tipa na području naše i susjedne nam države.

U početku seminara skup je pozdravio Vili Bassanese, gradonačelnik Grada Umaga, koji je naglasio da je jedna od osnovnih funkcija lokalne uprave da podržava inicijative ovoga tipa i pruži podršku zainteresiranim pojedincima za bavljenje tom problematikom važnom za ruralne krajeve Istre i Republike Hrvatske. Nakon gradonačelnika svoje predavanje o osnivanju i djelovanju LAG-a Gorski kotar u protekle tri i pol godine od njegovog osnivanja održao je Petar Mamula.

Iz predavanja gospodina Mamule prisutni su se mogli upoznati s izazovima izgradnje organizacije ovakvog tipa, s problematikom mobiliziranja zajednice kao jednom od najvažnijih komponenti lokalnog razvoja i edukacijama koje su nužne za pojedince koji se žele baviti lokalnim razvojem, a na kraju je bilo riječi o projektima i projektnim aktivnostima koje LAG Gorski kotar provodi već gotovo četiri godine bez ikakve financijske podrške od strane institucija koje bi trebale podržavati rad organizacija takvog tipa. Nakon predavanja prisutne je građane zanimalo na koji način LAG Gorski kotar surađuje s predstavnicima lokalne samouprave na svojem području, kako se odnosi prema Ministarstvu poljoprivrede i kako s njim surađuje, te pitanja praktičnog tipa koja su se ticala prostora osiguranog za rad i financijskih sredstava potrebnih za rad organizacije.

U drugom dijelu seminara gospodin Pegoraro je u zaista iscrpnom predavanju uz pedesetak dijapozitiva pokušao objasniti način rada LAG-a VEGAL, koji je ujedno i razvojna agencija njihove pokrajine Veneto. Zanimljivo je bilo čuti kako se talijanski kolege odnose prema ruralnom razvoju na razini LEADER, koji je kod njih dosegao razinu istraživanja koja provode djelatnici razvojne agencije/LAG-a u suradnji sa sveučilištima te na taj način dodatno daju na težini problemu razvoja ruralnih krajeva.

U njihov LAG, koji broji 43 člana, uključeni su predstavnici svih općina, poduzetnički sektor iz područja te obavezno predstavnik banke koja u konačnici surađuje s korisnicima projekata bilo da se radi o poljoprivrednicima ili nekom od klastera lokalnih obrtnika i poduzetnika. Riječ je o vrlo zanimljivom jednostavnom konceptu konkretizacije razvojnih projekata već na prvoj razini odlučivanja, odnosno već pri samom kreiranju projektnog prijedloga. U LAG su uključeni svi „jaki igrači“ iz područja, ali ključno je da svi koji su u LAG-u imaju volju i motivirani su da surađuju po pitanju lokalnog razvoja.

Područje LAG-a VEGAL broji 230 000 stanovnika, a članarina koju plaćaju lokalne samouprave iznosi 0,5 eura po stanovniku. Članarina za poduzetnike nešto je niža, dok najniži iznos članarine plaćaju organizacije civilnog društva. Zanimljiv je i koncept odlučivanja unutar LAG-a koje se odvija na razini Upravnog odbora, a radi se o tome da se nijedna odluka ne može donijeti bez većinskog prisustva predstavnika poduzetničkog sektora. Podaci o iznosima u milijunima eura, koji su se djelovanjem LAG-a slili u područje, uvijek zapanjuju predstavnike naših LAG-ova. Radi se naime o iznosima od 6 milijuna eura u prvom LEADER razdoblju (93.-99.), do nekih 16 milijuna u trenutnom LEADER periodu (2007.-2013.). Zanimljiv je podatak da je njihov LAG od svojeg početka utrostručio sredstva koja su u njegove projekte uložili poduzetnici iz područja, pa je tako danas uobičajen odnos financiranja njihovih projekata 1 milijun eura EU – 3 milijuna eura lokalni poduzetnici.

Vrlo važnom činjenicom koju je gospodin Pegoraro istaknuo, smatram i podatak da brojni mladi ljudi koji su na neki način prošli obuku kroz njihov LAG/razvojnu agenciju, danas rade pri Europskoj komisiji u Bruxellesu te im povremeno dolaze u radne posjete, što iznimno mnogo znači pri lobiranju na europskoj razini.  

Područni odjel HPK-a Primorsko-goranske županije
Petar Mamula, dipl. ing.

Pripremi za ispis