Agrofutura – edukacija za hidroponsku proizvodnju
Glavni je parametar kod vode elektroprovodljivost (EC). Voda se mora filtrirati prije navodnjavanja sustavom kapanja. Regulacija količine vode podešava se ventilima za kontrolu protoka, čija se veličina određuje prema zahtjevima biljaka za vodom u plasteniku. Kod proračuna hraniva potrebno je uzeti u obzir količine prisutnih iona u vodi elemenata Ca, Mg, B, Mn, Zn. Bikarbonat je alkalne reakcije te povećava pH vode koja se neutralizira fosfornim i dušičnim kiselinama, uz obavezno kontroliranje ekvivalenta fosfora i dušika. Optimalan pH gotove hranjive otopine za povrtne vrste u hidroponskom uzgoju kreće se od 5,5 do 6,5. Hranjiva se otopina priprema u pojedinačnim injektorima ili u specijalnim mikserima. Injektori u svakom ciklusu navodnjavanja pumpaju točno određenu količinu iz uskladištene otopine hraniva u glavni vod. Mikser za hraniva miješa hraniva iz rezervoara za hraniva s vodom u rezervoarima za miješanje, tako da kontrolira vodu nakon pumpanja u glavni vod za snabdijevanje. Moderna proizvodnja rabi računala koji upravljaju navodnjavanjem i vrše korekcije prema dnevnoj svjetlosti.
Tijekom uzgoja mora se održavati razina zasićenosti ploča kamene vune od 65 do 85 %. Dodavanje hraniva ovisi o fazi razvoja biljke, a vrši se sustavom kapanja, čime se osigurava najbolja distribucija uz minimalne gubitke hraniva. Uz svaku se biljku postavlja kapljač, spojen na cjevčice, emitere i spojnice koji su crne boje, kako bi se spriječio razvoj algi u sustavu cijevi. Cijeli se sustav regulira mjeračima vremena, senzorima za svjetlo i tenziometrima. Oni kontroliraju solenoidne ventile i aktiviraju mikser za hraniva, koji omogućuje navodnjavanje samo jedne sekcije plastenika odjednom. Dnevno može biti 2-3 ali i više od 30 ciklusa navodnjavanja, ovisno o starosti biljke, klimatskim uvjetima i godišnjem dobu. Ako je u svakom ciklusu navodnjavanja dovoljno vode, onda se oko 20 % drenira iz sustava. Takva se drenažna otopina može ponovo koristiti nakon prolaska kroz sterilizator. Za svaku biljnu vrstu postoje preporučene količine hraniva, pH i EC koji se redovno prate provođenjem analiza otopine i prema potrebi dodavanjem potrebnih hraniva ili kiselina. Kroz radionicu za izračun hraniva razrađeni su primjeri za pojedine biljne vrste; rajčica, paprika, riga, salata i dr. lisnato povrće. Nakon provedenih edukacija organiziran je obilazak plastenika sa hidroponskim uzgojem rajčice i jagoda. Za početak je posjećen plastenik gosp. Zlatka Celića u Donjoj Lomnici koji se već 10 godina bavi hidroponskim uzgojem rajčice. Prof. dr. sc. Josip Borošić naglasio je da je kod gosp. Celića započelo istraživanje u suradnji s Agronomskim fakultetom na površini od 1000 m². Prije toga njihov se OPG bavio uzgojem rajčice, salate, krastavaca i drugog povrća u tunelima i plastenicima.
Na površini od 1600 m² posađeno je 13.500 sadnica sorte Albion. Uz fertirigaciju redovno se prate svi parametri kao i EC koji se kreće od 1,2 do 1,6.
Očekuje se prinos oko 100 t/ha. Uza sve uređaje u plasteniku je instaliran PC na kojem se nakon mjerenja vanjskih klimatskih uvjeta prikazuju svi podaci u grafičkom obliku, čime se omogućuje proizvođaču da procijeni koliko se dobro može upravljati klimatskim uvjetima u stakleniku na osnovu temperature, svjetlosti i razine CO2. Ukupna investicija za ovu proizvodnju iznosila je oko 1.500 000,00 kn. Budući da se radi o postsezoni za jagode i rajčicu, proizvođači zasad nemaju problema s plasmanom. Većina sudionika ovih radionica bila je zadovoljna viđenim, ali i usvojenim znanjem kroz ovaj oblik edukacije, kao i ugodnim druženjima s ostalim kolegama agronomima iz poljoprivrednih škola i drugih institucija.
Hrvatska poljoprivredna komora
Javna poljoprivredna savjetodavna služba
Mara Bogović dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za ratarstvo
Grozdana Grubišić Popović dipl. ing. agr.,
stručna savjetnica za hortikulturu
0 comments
Write a comment