Agrofutura – edukacija za hidroponsku proizvodnju

Glavni je parametar kod vode elektroprovodljivost (EC). Voda se mora filtrirati prije navodnjavanja sustavom kapanja. Regulacija količine vode podešava se ventilima za kontrolu protoka, čija se veličina određuje prema zahtjevima biljaka za vodom u plasteniku. Kod proračuna hraniva potrebno je uzeti u obzir količine prisutnih iona u vodi elemenata Ca, Mg, B, Mn, Zn. Bikarbonat je alkalne reakcije te povećava pH vode koja se neutralizira fosfornim i dušičnim kiselinama, uz obavezno kontroliranje ekvivalenta fosfora i dušika. Optimalan pH gotove hranjive otopine za povrtne vrste u hidroponskom uzgoju kreće se od 5,5 do 6,5. Hranjiva se otopina priprema u pojedinačnim injektorima ili u specijalnim mikserima. Injektori u svakom ciklusu navodnjavanja pumpaju točno određenu količinu iz uskladištene otopine hraniva u glavni vod. Mikser za hraniva miješa hraniva iz rezervoara za hraniva s vodom u rezervoarima za miješanje, tako da kontrolira vodu nakon pumpanja u glavni vod za snabdijevanje. Moderna proizvodnja rabi računala koji upravljaju navodnjavanjem i vrše korekcije prema dnevnoj svjetlosti.

Tijekom uzgoja mora se održavati razina zasićenosti ploča kamene vune od 65 do 85 %. Dodavanje hraniva ovisi o fazi razvoja biljke, a vrši se sustavom kapanja, čime se osigurava najbolja distribucija uz minimalne gubitke hraniva. Uz svaku se biljku postavlja kapljač, spojen na cjevčice, emitere i spojnice koji su crne boje, kako bi se spriječio razvoj algi u sustavu cijevi. Cijeli se sustav regulira mjeračima vremena, senzorima za svjetlo i tenziometrima. Oni kontroliraju solenoidne ventile i aktiviraju mikser za hraniva, koji omogućuje navodnjavanje samo jedne sekcije plastenika odjednom. Dnevno može biti 2-3 ali i više od 30 ciklusa navodnjavanja, ovisno o starosti biljke, klimatskim uvjetima i godišnjem dobu. Ako je u svakom ciklusu navodnjavanja dovoljno vode, onda se oko 20 % drenira iz sustava. Takva se drenažna otopina može ponovo koristiti nakon prolaska kroz sterilizator. Za svaku biljnu vrstu postoje preporučene količine hraniva, pH i EC koji se redovno prate provođenjem analiza otopine i prema potrebi dodavanjem potrebnih hraniva ili kiselina. Kroz radionicu za izračun hraniva razrađeni su primjeri za pojedine biljne vrste; rajčica, paprika, riga, salata i dr. lisnato povrće. Nakon provedenih edukacija organiziran je obilazak plastenika sa hidroponskim uzgojem rajčice i jagoda. Za početak je posjećen plastenik gosp. Zlatka Celića u Donjoj Lomnici koji se već 10 godina bavi hidroponskim uzgojem rajčice. Prof. dr. sc. Josip Borošić naglasio je da je kod gosp. Celića započelo istraživanje u suradnji s Agronomskim fakultetom na površini od 1000 m². Prije toga njihov se OPG bavio uzgojem rajčice, salate, krastavaca i drugog povrća u tunelima i plastenicima.

Novi su plastenici za hidroponsku proizvodnju napravljeni 2002. g. na površini oko 7000 m². U njima se organizira i proizvodnja presadnica pod lampama, za vlastite potrebe. Proizvođač je kao neophodnu mjeru istaknuo provođenje biološke zaštite, oprašivanje pomoću bumbara, ali i obaveznu dezinfekciju cijelog prostora kod ovakve proizvodnje, da bi se ostvario prinos od 45 kg/m².

hidropon.jpg

Jedan od većih proizvođača koje smo posjetili bio je gosp. Miro Kljak iz Bešlinca, registriran kao tvrtka Ekoprom. Tamo nas je dočekala susretljiva gđa Vesna Kljak koja nam je poput vrhunskih stručnjaka detaljno opisala kompletnu tehnologiju, koja je kod njih na zavidnoj razini. Njihova je tvrtka 2007. g. kroz operativni program izgradila plastenik površine 5000 m², nakon čega je iz programa SAPARD 2009. g. izgradila još 5000 m². Na cijeloj površini od 10.000 m² proizvodi se rajčica u hidroponu na kamenoj vuni Grodan, uz kompletnu opremu i modernu tehnologiju za takvu proizvodnju.

hidropon1.jpg

                                          

hidropon2.jpg

Plastenici imaju pet lađa, multiplast, dvostruku foliju, automatsko krovno i bočno prozračivanje, podno grijanje, a prema potrebi i zračno, ventilokolektorima, miješalicu za fertirigaciju, senzore, bazene za drenažnu otopinu uz sterilizator, bunare na dubini od 152 m, plinsko grijanje uza sve dodatke za uštedu, kao i sve ostale mjerače i uređaje koji se koriste u hidroponskoj proizvodnji. Svi parametri tijekom proizvodnje redovno se prate i uredno evidentiraju. Kao treći primjer hidroponskog uzgoja odabran je plastenik tvrtke GIS impro u Vrbovcu, koja je izgradila većinu velikih plastenika u Hrvatskoj. Kako bi svojim kupcima prezentirali plastenike, izgrađen je ovaj plastenik za hidroponski uzgoj u kojem se uzgajaju jagode na supstratu.

hidropon3.jpg

hidropon5.jpg

Na površini od 1600 m² posađeno je 13.500 sadnica sorte Albion. Uz fertirigaciju redovno se prate svi parametri kao i EC koji se kreće od 1,2 do 1,6.

Očekuje se prinos oko 100 t/ha. Uza sve uređaje u plasteniku je instaliran PC na kojem se nakon mjerenja vanjskih klimatskih uvjeta prikazuju svi podaci u grafičkom obliku, čime se omogućuje proizvođaču da procijeni koliko se dobro može upravljati klimatskim uvjetima u stakleniku na osnovu temperature, svjetlosti i razine CO2. Ukupna investicija za ovu proizvodnju iznosila je oko 1.500 000,00 kn. Budući da se radi o postsezoni za jagode i rajčicu, proizvođači zasad nemaju problema s plasmanom. Većina sudionika ovih radionica bila je zadovoljna viđenim, ali i usvojenim znanjem kroz ovaj oblik edukacije, kao i ugodnim druženjima s ostalim kolegama agronomima iz poljoprivrednih škola i drugih institucija.

 Hrvatska poljoprivredna komora
Javna poljoprivredna savjetodavna služba
 Mara Bogović dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica za ratarstvo
Grozdana Grubišić Popović dipl. ing. agr.,
stručna savjetnica za hortikulturu

Pripremi za ispis