Savjetovanje uzgajivača goveda RH u Vukovaru

Savjetovanju su prisustvovali voditelji odjela za razvoj govedarstva HPA, visoki predstavnici MPRRR, Vukovarsko-srijemske županije, sveučilišni profesori, znanstvenici iz Austrije i Njemačke, predstavnici domaćih i inozemnih poljoprivrednih institucija, poljoprivredni savjetnici Hrvatske poljoprivredne Komore, predstavnici proizvođačkih udruga, te brojni uzgajivači goveda iz cijele zemlje.  

Pozdravnim riječima skupu su se obratili gospođa Vesna Bulić, načelnica Odjela za razvoj govedarstva HPA, predstaviši najvažnije aktivnosti HPA i presjek pokazatelja govedarske proizvodnje posljednjih nekoliko godina. Riječi dobrodošlice i želje za uspješan rad prisutnima su uputili i ravnatelj HPA dr.sc. Zdravko Barać, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, gospodin Stjepan Mikolčić, savjetnik ICAR‐a, Međunarodnog odbora za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja, dr. sc. Milan Zjalić, gradonačelnik Vukovara gospodin Željko Szabo, te pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, gospodin Andrija Matić. Svoja stručna razmatranja aktualne situacije u poljoprivredi i tematskim predavanjima tijekom dvodnevnog savjetovanja prisutnima su iznijeli:

 Uz stručne teme, sudionicima skupa predstavili su se i brojni sponzori, te Savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda, kao i Savez udruga hrvatskih uzgajivača holsteinskog goveda.

Uvodno predavanje iznio je dr. sc. Ivan Jakopović, predstavivši postignuća u pregovorima Republike Hrvatske s Europskom unijom. Zajednička poljoprivredna politika osnova je funkcioniranja poljoprivrede u svim zemljama članicama EU, a njeni počeci sežu još u 1950-te godine. Pritom je na početku naglasak CAP-a bio na povećanju proizvodnje i stabilna opskrba potrošača hranom po prihvatljivim cijenama. Tijekom godina poljoprivreda i cjelokupno gospodarstvo prolazili su kroz mnoge promjene, pa su se mijenjali i ciljevi i sustav potpora. Dr. Jakopović naglasio je da članstvo u EU donosi mnoge prednosti, ali i obveze koje CAP traži od svake zemlje članice.

Dr.sc. Franz Gasteiger u kratkoj je i dinamičnoj prezentaciji prikazao razvoj i primjenu genomske selekcije u određivanju genomski optimirane uzgojne vrijednosti u govedarstvu. Jedna od prednosti uključivanja genomskih markera u taj postupak predstavlja povećanje pouzdanosti parametara uzgojne vrijednosti. Trenutno je trošak postupka određivanja genomskih markera u Bavarskoj oko 150 eura, no, u plaćanje se uključuje i udruženje uzgajivača.

  Prof.dr.sc. Zoran Grgić u svom je izlaganju predočio važnost učinkovitosti proizvodnje na mliječnim farmama, osobito u svjetlu skorog ulaska u EU. Prema podacima ekonomskih analitičara proizvodnje mlijeka, ubuduće će veliki izazov predstavljati izbor učinkovitijeg sustava mužnje, evidencije podataka, te još detaljnjiji pristup oblikovanju obroka i osiguranju komfora mliječnih krava, te pripremu kvalitetnijeg voluminoznog dijela obroka, a sve u cilju postizanja veće ekonomičnosti i u težim uvjetima poslovanja.  

U svom predavanju o upravljanju mliječnih farmama, gospodin Krešimir Kuterovac, direktor VUPIK-a istaknuo je izuzetnu složenost i zahtjevnost uspješnog upravljanja farmom. Osobe koje upravljaju farmama moraju biti vješte u mnogim područjima proizvodnje, budući da svakodnevno donose odluke koje utječu na poslovanje farme, a time i na egzistenciju zaposlenih. Važno je pritom prihvaćanje cjeloživotnog obrazovanja kao osnovnog stava, koji će omogućiti zrelo sagledavanje raznih situacija i odgovorno djelovanje kao rezultat dosadašnjih vlastitih i tuđih iskustava, te stečenih znanja.

Slijedilo je izlaganje docentice Vesne Gantner s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku o ekonomskom i genetskom značaju proizvodnje junica. Ponekad se u praksi uslijed njihove „neproduktivne“ uloge zanemaruje ta važna kategorija životinja, što ima vrlo nepovoljne posljedice na buduću proizvodnju mlijeka, te direktne i indirektne gubitke. Potrebno je brižljivo pratiti parametre uspješne proizvodnje junica, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti hranidbi i postizanju optimalne dinamike rasta junica, kako ne bi došlo do teških teljenja i drugih gubitaka.   

Tema predavanja dr.sc. Miljenka Konjačića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu bila je vezana uz mogućnosti hrvatskog govedarstva u proizvodnji goveđeg mesa. Prikazani su globalni trendovi proizvodnje goveđeg mesa u svijetu, prijašnja i trenutna proizvodnja u RH s posebnim osvrtom na stvaranje hrvatske robne marke „baby beef“ mlade junetine osamdesetih godina prošlog stoljeća, te aktualne raspoložive mogućnosti. Postoji veliki potencijal i u sustavu krava-tele, te primjeni uporabnih križanja u svrhu povećanja proizvodnje goveđeg mesa.

U slijedećem predavanju profesor dr.sc. Darko Grbeša detaljno je prikazao potrebe mliječnih krava na hranjivim tvarima u pojedinim proizvodnim fazama, osobito se osvrnuvši na razdoblje suhostaja. Naime, poznato je da nepravilna hranidba u suhostaju dovodi do metaboličkih i reproduktivnih poremećaja, te pada proizvodnje mlijeka, što uzrokuje dodatne troškove i gubitke. Uz oblikovanje uravnoteženog obroka za pojedine proizvodne kategorije potrebno je poznavati i hranidbeno ponašanje kao i pravilno držanje krava.

Izlaganje doc.dr.sc. Antuna Kostelića predstavljalo je logičan nastavak prethodnoga, budući da se radilo upravo o suhostaju kao razdoblju mliječnih krava kojem proizvođači uglavnom ne pridaju dovoljno pažnje. Kvalitetan suhostaj osigurava oporavak i regeneraciju mliječne žlijezde, stimulaciju imunološkog sustava, razvoj mikroflore i papila u buragu, te smanjuje rizik od metaboličkih poremećaja. Naprotiv, niz je bolesti koje nastaju pretežno kao posljedica lošeg upravljanja stadom u suhostaju, kao na primjer teško teljenje, zaostajanje posteljice, upale maternice, vimena, bolesti papaka.

Drugi dan savjetovanja otvorio je prof.dr.sc. Pero Mijić obrazlaganjem nekih značajki u ponašanju goveda na mliječnoj farmi. Poznavanjem osnova etologije, odnosno značajki ponašanja tijekom hranidbe, estrusa, bolesti, nepovoljnih uvjeta držanja, reakcija na vanjske podražaje može pomoći u sprječavanju gubitaka i povećavanju proizvodnje, te sprječavanju povreda zaposlenika i životinja.

Prof.dr.sc. Marcela Šperanda u svom je predavanju tumačila značaj utvrđivanja koncentracije progesterona u mlijeku kao parametra određivanja reproduktivnog stanja krava. Brojne su prednosti toga testa – dostupnost uzorka za analizu, rano postavljanje dijagnoze bređosti 19-20 dana nakon UO. Ipak, premda su visoke koncentracije progesterona u mlijeku siguran znak da životinja nije u estrusu, rezultati niti jedne pojedinačne metode ne mogu se promatrati zasebno, nego u okviru šire kliničke i laboratorijske slike.

Izlaganje o novim svojstvima u genetskoj procjeni goveda nastalo u suradnji s Odjelom za zootehniku Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani bilo je posljednje na ovogodišnjem savjetovanju uzgajivača goveda, a održala ga je mr.sc. Marija Špehar iz HPA. Predstavila je svojstva plodnosti za koja se procjenjuju uzgojne vrijednosti, postupak izračuna iste, te ukupni selekcijski indeks, odnosno agregatnu uzgojnu vrijednost koja će se koristiti u odabiru životinja u govedarstvu. Uvođenje svojstava fitnesa u sustav genetskog vrednovanja goveda u RH ojačat će konkurentnost domaćeg uzgoja.

Na kraju ovog zanimljivog i korisnog dvodnevnog stručnog savjetovanja, organizatori i domaćini brojnim sudionicima su poželjeli da stečena saznanja uspješno primijene na svojim gospodarstvima, te najavili ponovni susret za godinu dana. 

 Područni odjel HPK Vukovarsko-srijemske županije
Tatjana Oršolić dipl. ing. agr.,  viša stručna savjetnica za stočarstvo
Nada Matić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica za stočarstvo
Katrin Gnjidić dipl. ing. agr., suradnica za nitrate