Obrtnici i mali i srednji poduzetnici traže osnivanje posebnog ministarstva

Udruženi obrtnici i mali i srednji poduzetnici upozorili su da se sve teže nose s najvećim domaćim gospodarskim problemima poput goleme nelikvidnosti, previsokih državnih nameta, spore birokracije kao i sve oskudnijeg i skupljeg financiranja, a koji se prelamaju upravo na njihovim leđima jer ih zbog iscrpljenih zaliha više ne mogu amortizirati.

„Iako u Hrvatskoj postoji oko 170 tisuća obrta i malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju ukupno oko 600 tisuća ljudi, za poticaje im je iz državnog proračuna u razdoblju od 2002. do 2009. godine isplaćeno tek 1,4 milijardi kuna, što je nedostatno želimo li ojačati taj dio gospodarstva i vratiti njegovu sposobnost zapošljavanja. Pritom ne očekujemo da nas država sponzorira, kao što je to do sada bio slučaj s nekim sektorima, mi želimo samo jednake uvjete kakve imaju naši kolege u zemljama Europske unije koji će nam uskoro postati žestoka konkurencija. Mali i srednji poduzetnici i ovako sve što država investira višestruko vrate kroz razne uplate u proračun i razne druge državne fondove“, rekao je Petar Lovrić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Kao prvi značajniji korak koji bi trebalo poduzeti u poboljšanju alarmantnog stanja u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu predstavnici udruga vide formiranje posebnog Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo u sastavu nove Vlade, bilo koja ona bila, preko kojeg bi mogli aktivnije izražavati svoje probleme i tražiti konkretna rješenja. A posebno ministarstvo, vjeruju, otvorilo bi im i mogućnost korištenja znatnijih financijskih sredstava iz državnog proračuna.

„Svrstavanje obrta i malog poduzetništva u okvire i pod zajednički nazivnik sa svim drugim gospodarskim subjektima u okviru jednog glomaznog ministarstva nije i ne može biti dobro za daljnji razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Postojećih 90.000 obrta u kojima radi preko 120.000 radnika, s članovima domaćinstava obrtnika čija je egzistencija vezana uz obrt – čine od pola milijuna do milijun građana Hrvatske. Hrvatsko obrtništvo u 100-postotnom je vlasništvu hrvatskih građana stoga predstavlja ogroman potencijal za novo zapošljavanje i razvoj utemeljen na mjerama domaće ekonomske politike. Jačanje konkurentnosti obrtništva na domaćem, a posebno na EU-tržištu, važna je zadaća i dodatni razlog osnivanja posebnog Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo“, upozorio je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

„U Hrvatskoj postoji oko 200.000 poljoprivrednih gospodarstava. Od toga poticaje traži njih oko 117.000. Poljoprivreda može biti rješenje brojnih naših gospodarskih problema, ali je u tom kontekstu nužno jačati vrijednost poljoprivredne proizvodnje. Trenutno ona iznosi 30 milijardi kuna, no postoji potencijal rasta vrijednosti proizvodnje na čak 100 milijardi kuna čime bi se otvorila nova radna mjesta i potakla prerađivačka industrija“, istaknula je Željka Gudelj-Velaga iz Hrvatske poljoprivredne komore.

„U Hrvatskoj je evidentirano preko 2.000 zadruga koje broje više od 30.000 zadrugara i 4.000 zaposlenih u svim sektorima proizvodnje i usluga. U okviru jedinstvenog sustava potrebno je povezati obrte, mala i srednja trgovačka društva i zadruge i jedinstveno djelovati u rješavanju njihovih problema. U zadruge se mogu udruživati i obrtnici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ostale pravne osobe koje kroz zadruge mogu racionalizirati svoje poslovanje. Zadrugarstvu u vrijeme krize treba dati poseban značaj. Potrebno je stvarati okruženje za veće članstvo u zadrugama, napraviti posebni porezni tretman u dijelu izdvajanja za razvoj zadruge, poticati potporama zadruge koje svoje poslovanje temelje na radu zadrugara i koje rade u korist zadrugara. Stvarajući zadružni potencijal i zadružnu infrastrukturu, generiraju se i nova radna mjesta, a osigurava i socijalni aspekt života ljudi“, izjavila je Vedrana Stecca, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga.

Predstavnici udruga obrtnika i malih i srednjih poduzetnika očekuju da novi mandatar prilikom sastavljanja Vlade uzme u obzir njihov prijedlog i pojača napore u jačanju tog dijela gospodarstva jer, upozoravaju, bez jakog poduzetništva nema ni oporavka gospodarstva.

 

Izvor: Hrvatska obrtnička komora

Pripremi za ispis