Primjena suvremenih tehnologija u poljoprivredi jamči uspjeh
S druge strane mogu se navesti pozitivni primjeri hrvatskih poljoprivrednih proizvođača koji su svjesni svojega postojanja u današnjem vremenu i potrebe da idu u korak s njim. Zahvaljujući svojoj spremnosti prihvaćanja suvremenih tehnologija poljoprivredne proizvodnje kao ključa za rješenje postojećih problema, ti proizvođači mogu svojim radom poslužiti kao primjer drugim domaćim poljoprivrednim proizvođačima.
U skladu s time, može se navesti primjer skupine proizvođača povrća i začinskog bilja u zaštićenom prostoru i na otvorenom, koji u svojoj proizvodnji koriste presadnice uzgojene na zemljanoj kocki. Sama tehnologija proizvodnje presadnica u zemljanim kockama ima svoju dužu povijest, no kad se ona poveže s kvalitetnim sjemenom prethodno odabranih vrsta i sorti povrća te adekvatnim izborom mješavine supstrata, može se uvidjeti da konačni uspjeh proizvodnje neće izostati.
U cilju detaljnijeg opisa razvoja navedene proizvodnje može se spomenuti jesen 2006. godine kada je ured nekadašnjeg HZPSS-a, današnje JPSS, HPK u Velikoj Gorici posjetio budući proizvođač presadnica, koji je stečeno iskustvo u proizvodnji povrća na zemljanoj kocki u EU želio primijeniti u hrvatskoj povrtlarskoj praksi. Razgovor i stručne konzultacije potakli su skori osnutak tvrtke sa sjedištem na području Velike Gorice, s djelokrugom rada vezanim za proizvodnju i distribuciju presadnica povrća na zemljanoj kocki. Prednost ponude takve vrste presadnica povrća bila je u činjenici da je ona jedinstvena na području cijele jugoistočne Europe.
Proizvodnja presadnica povrća na zemljanoj kocki uključuje pozitivne ekološke, ekonomske i energetske čimbenike i tako ide ispred konvencionalnog načina proizvodnje presadnica povrća. Zahvaljujući kvaliteti, navedene presadnice imaju zasigurno svoje mjesto u integriranoj proizvodnji povrća.
Tijekom nekoliko godina djelovanja ova je tvrtka okupila proizvođače povrća iz kontinentalnog i mediteranskog dijela Hrvatske. Neki su se od njih međusobno udružili s ciljem kontinuiranog ostvarivanja dovoljnih količina kvalitetnog povrća za potrebe krajnjih korisnika. Te su poprilično stroge uvjete proizvođači isprva zadovoljavali u cilju prodaje preko različitih trgovačkih lanaca diljem Hrvatske. No, kada su svoje uzorke poslali tvrtkama iz EU koje se bave pakiranjem i distribucijom salate i začinskog bilja, nakon laboratorijske provjere na rezidue pesticida dobili su odgovore koje već godinama povrtlarske prakse priželjkuju. Tržište zemalja EU, poput Austrije i Njemačke, ima tolike zahtjeve za tim proizvodima da bi i uključenost najvećeg broja naših proizvođača iz mediteranskog dijela Hrvatske bila nedostatna. Vrijedna je pohvale vijest o nedavnom potpisivanju ugovora udruženih proizvođača sa švicarskim distributerom salate. gdje se kao primjer mogu navesti otkupne cijene kilograma endivije od 0,95 €, dok se kilogram rikule otkupljuje za 4,8 €.
Na tržištu europskih zemalja koje svoje potrebe za povrćem zadovoljavaju ponudom iz Španjolske i Italije prisutan je deficit lisnatog povrća u periodu između studenog i travnja. Tako bi ova informacija mogla koristiti proizvođačima povrća iz hrvatskog priobalja koji bi sa znatno manjim utroškom energenata mogli proizvesti kvalitetno povrće namijenjeno ne samo domaćim proizvođačima nego i izvozu.
Tijekom dvogodišnjeg razdoblja ti su vrijedni povrtlari uz pomoć stručnjaka Javne poljoprivredne savjetodavne službe, načelnice za ekološku i integriranu poljoprivredu mr. sc. Marije Ševar te više stručne savjetnice za ekološku i integriranu poljoprivredu dr. sc. Ines Pohajda uspjeli utvrditi koje sorte lisnatog povrća uzgojenog iz presadnica na zemljanoj kocki najbolje odgovaraju uzgoju u kontinentalnoj i uzgoju u mediteranskoj Hrvatskoj.
Izvoz povrća na europsko tržište udruženi proizvođači ugovaraju jednu proizvodnu sezonu unaprijed pa je na taj način osigurana planska proizvodnja povrća, nakon koje slijedi zagarantirani otkup.
Primjer ugovorenog trženja na europskom tržištu domaće proizvedenog lisnatog povrća, kao što su endivija proizvedena u dolini Neretve te rikula proizvedena u Zagrebačkoj županiji, trebaju biti poticaj domaćim poljoprivrednim proizvođačima koji uz uvođenje novih tehnologija i profesionalnu organizaciju putem udruživanja mogu postići visoke rezultate koji će potvrditi njihovu spremnost i otvorenost prema tržišnoj konkurenciji ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
0 comments
Write a comment