Osvrt, Vijest

U proizvodnji uljane repice prihrana predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera. Prihrana se može obaviti odjednom ili u dva navrata. Veći dio dušika treba dati u prvoj prihrani, a manji u drugoj. U pravilu, većina proizvođača obavlja samo jednu prihranu i to neposredno nakon zime, pred početak vegetacije. Dvokratna prihrana ima prednosti pred jednokratnom na laganijim pjeskovitim tlima, ukoliko nakon prve prihrane padnu obilnije ili dugotrajnije oborine pa se dušična gnojiva zbog toga isperu. Ovo je proljeće izrazito suho. Najbolji oblik dušika za prihranu jest KAN (27% N) jer je polovica dušika u nitratnom obliku (djeluju brzo), polovica u amonijskom obliku (djeluje nešto sporije). Uobičajeno je da se prva prihrana usjeva uljane repice obavi u drugoj ili trećoj dekadi veljače, a druga (ukoliko se obavlja), u fazi pupanja, odnosno pred početak intenzivnog porasta. Uljana repica je najranija ozimina. U proljeće u periodu od svega 25 dana uljana repica ima vrlo brz rast i razvoj i formira ogromnu masu suhe tvari. Budući da se u rano proljeće, tlo tek zagrijava, mikrobiološki procesi u tlu su tek započeli, a tako je i s mineralizacijom organskog dušika, pa «samo dušik iz ruke» može zadovoljiti ovako velike potrebe usjeva. U ovom kratkom periodu uljana repica ima potrebe za 100 kg/ha dušika da bi se postigao zadovoljavajući prinos.

Dug period bez kiše i isušeno tlo onemogućili su usvajanje hranjiva. U nekoliko posljednjih dana količina od 20-tak mm oborina omogućila je da „žedna biljka“ usvoji hranjiva i intenzivno se razvije. Tako brz razvoj u kombinaciji s negativnim temperaturama u fazi cvatnje izazvao je pucanje stabljike. Na raspucalu stabljiku naseliti će se uzročnici bolesti, ali i saprofitske gljivice. Usjeve treba pratiti i prema potrebi zaštititi od bolesti.

                                                     Raspukline na uljanoj repici

Na usjevima pšenice također možemo vidjeti oštećenja vršnih listova izazvana niskim temperaturama. Mnogi poljoprivrednici tretirali su takve usjeve fungicidima, ali pregledom usjeva pšenice na području Koprivničko-križevačke županije, samo na vrlo malom broju pšeničnih polja uočeni su prvi simptomi bolesti (pepelnica – samo u usjevima koji su dobro razvijeni i gusti).

  Oštećenja lista nastala zbog niskih temperatura