Obavijest proizvođačima ozime pšenice 10.05.2012.

Protekle je jeseni zabilježeno iznadprosječno suho i toplo razdoblje, naročito tijekom mjeseca rujna i listopada, pa je sjetva ozimih žitarica osim u optimalnim rokovima sijana i kasnijih termina, te su neka polja bila oštećena od golomrazice tijekom siječnja i početkom veljače ove 2012. godine. U zimi 2011./2012. je u okolici Čakovca zabilježeno umjesto očekivanih i prosječnih 285 mm tek nešto više od 170 mm padalina! Suho razdoblje nastavljeno je i tijekom druge polovice ožujka, pa sve do 5. travnja o.g.! Zbog takvih uvjeta nismo bilježili razvoj gljivičnih bolesti u zimskim žitaricama kao ranijih sezona. U prvim danima mjeseca svibnja s početkom klasanja na poljima ozime pšenice posijanim u ranijim rokovima, optimalnog sklopa i dobre kondicije, zdravstvenim pregledima nije bilo čak niti pepelnice (Erysiphe)! Ipak, od sredine prve do sredine treće dekade mjeseca travnja u okolici Čakovca je palo oko 55 mm kiše, a od 4. do 7. svibnja o.g. novih 75 mm oborina!

U takvim su uvjetima usjevi ozime pšenice u različitoj kondiciji, a naprednije i ranije sorte (npr. srpanjka) posijane u optimalnim rokovima započinju od početka ovog tjedna klasanjem i cvatnjom. Nove oborine meteorolozi najavljuju za vikend, uz naknadnu pojavu kasnog mraza!

Moguća veća količina oborina od prosjeka tijekom mjeseca svibnja i kroz prvu polovicu lipnja prema iskustvima iz prethodnih sezona (naročito u 2010.) pogoduje naknadnom jačem razvoj bolesti skoro svih nezaštićenih usjeva žitarica koje uzgajamo na području Županije. U posljednja dva dana na lokalitetima donjeg i središnjeg dijela Međimurja u ozime pšenice se pojavljuju i prve ličinke leme ili crvenog žitnog balca (Oulema melanopus). Meteorolozi tijekom naredna 2 dana najavljuju vrijednosti dnevnih temperatura oko 25ºC, pa ličinke leme relativno brzo mogu u žarištima "pobijeliti" usjeve i pričiniti štete. Ali, moguće izmjene toplijeg i suhog vremena s prohladno-vlažnim kontinentalnim frontama neće pogodovati masovnijem razvoju ličinki leme u relativno kratkom razdoblju, već poljoprivrednike u narednih 15-tak dana upozoravamo na redovite preglede polja, te po potrebi primijeniti insekticide (vidi Tablicu 1.) samo kada je prisutna barem jedna ličinka po vršnom listu. Također nakon klasanja i početkom cvatnje preporučujemo preventivnu zaštitu vršnog lista ili "zastavičara" i klasja pšenice od prije nabrojanih brojnih bolesti.

Tablica 1. Insekticidi za suzbijanje crvenog žitnog balca (Oulema melanopus) (prema "Tehnološkim uputama za integriranu proizvodnju ratarskih kultura" koje izdaje Ministarstvo poljoprivrede za godinu 2012.):

U našoj zemlji na tržištu imamo više desetaka dovoljno učinkovitih fungicida za suzbijanje važnijih bolesti pšenica (Puccinia, Erysiphe, Septoria, Fusarium), dok protiv žuto-smeđe pjegavosti (Pyrenophora) nema registriranih pripravaka, ali prema stranim i domaćim iskustvima dobru zaštitu protiv ove bolesti pšenice daju slijedeći pripravci: Amistar 250 SC, Amistar Extra 280 EC, Amistar Opti,  Controlan KS, Duett SC, Duett Ultra SC, Respect 250 EC, Prosaro 250 EC, Folicur 250 EW, Falcon EC 460, Artea 330 EC, Artea Plus EC, Impact-C i Superpact SC i slično. Koristiti veće propisane doze ili količine navedenih fungicida. Poznato je da struka već godinama proizvođačima pšenice preporučuje nakon klasanja što duže sačuvati zdravstveno ispravnim gornji i vodoravno prema zemlji položeni list i klas, kako bi dobili što veće, kvalitetnije i zdravstveno ispravne urode pšenice. Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja potrebno je utrošiti barem 350-450 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, a svakako prije provjeriti i zaraženost usjeva lisnim ušima i ličinkama crvenog žitnog balca ili leme (Oulema melanopus). Istovremeno se mogu koristiti insekticidi protiv navedenih nametnika, kao i većina vodo-topivih hranjiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih kiselina, te fosfora i kalija.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.
e-mail: milorad.subic@komora.hr