Trešnjina muha (Rhagoletis cerasi L.) – uzročnik crvljivosti višnje i trešnje
Trešnjina muha je najvažniji štetnik višnje, trešnje i maraske, a proširena je na cijelom području uzgoja ovih vrsta u Hrvatskoj. Uzrokuje „crvljivost“ plodova te oni imaju lošu kakvoću, podložni su truljenju, manja je količina soka kod višnje i maraske, a rezultat svega je umanjena tržna vrijednost. U našim su uvjetima najčešće napadnute sorte srednjeg i kasnog vremena zrenja.
Imago trešnjine muhe je sjajno crne boje sa dobro uočljivim trokutastim štitićom žute boje na prsištu. Na krilima muhe nalaze se karakteristične tamne pruge. Ličinke su bjelkaste boje, a mogu narasti do 6 mm.
Trešnjina muha (Rhagoletis cerasi L.)
Štetnik prezimi kao kukuljica u površinskom sloju tla, a nakon što temperatura tla poraste iznad 10 °C izlijeću odrasle muhe. Nakon 7 – 14 dana ženke postaju sposobne za odlaganje jaja, a najradije biraju plodove koji su počeli mijenjati boju i postali mekši i sočniji. Ženka leglicom napravi džepić u plodu te u njega odloži jaje. Plod na tom mjestu omekša i podložan je truljenju. Jedna ženka tijekom svog života može odložiti 20 – 80 jaja. Iako u pojedini plod može biti odloženo više jaja, u njemu najčešće ostaje samo jedna ličinka. Njen razvoj u plodu završava za dvadesetak dana, a tada se spušta na tlo i kukulji.
Trešnjina muha najradije bira plodove koji su počeli mijenjati boju
Da bi suzbijanje trešnjne muhe bilo uspješno, potrebno je na osnovi praćenja štetnika odrediti optimalan rok za primjenu insekticida. Za određivanje početka leta štetnika mogu se koristiti različite metode kao što je pregled razvoja kukuljica, detekcija prvih novoizašlih muha u kavezima, matematički modeli koji se temelje na temperaturi tla i zraka te upotreba atraktanata. Poljoprivrednim proizvođačima je upravo upotreba atraktanata najprihvatljivija metoda za ocjenu pojave i intenziteta napada. Kod nas se u tu svrhu najčešće koriste žute ljepljive ploče (sa ili bez dodatka hranidbenih mamaca) koje se u voćnjake postavljaju krajem travnja. Tehnološke upute za integriranu proizvodnju voća kao prag štetnosti navode jednu ulovljenu muhu na dvije ploče do faze kada plodovi počinju mijenjati boju. S obzirom na činjenicu da muhe nakon 7 – 14 dana odlažu jaja, a razvoj jaja traje 6 – 10 dana može se odrediti rok primjene insekticida tako da se on poklapa s terminom izlaska ličinki iz jaja. Optimalan rok primjene insekticida u svakom slučaju je dosta blizu berbe pa treba voditi računa o karenci izabranog insekticida!
Žuta ljepljiva ploča
U Hrvatskoj su za suzbijanje voćnih muha na različitim voćnim vrstama registrirani insekticidi na osnovi dimetoata (Rogor 40, Chromgor 40, Perfekthion, Zagor, Ritam, Sistemin E-40, Calinogor) s karencom 21 dan te insekticid na osnovi acetamiprida (Mospilan 20 SP) registriran za suzbijanje trešnjine muhe na trešnji s karencom 14 dana.
U manjim voćnjacima i na okućnicama može se koristiti 3 – 5 žutih ljepljivih ploča po stablu kako bi se bez upotrebe insekticida smanjio broj „crvljivih“ plodova.
0 comments
Write a comment