Obavijest tržnim proizvođačima mrkve, peršina i celera korijenaša 11.06.2012.

Od zadnje dekade mjeseca svibnja o.g. na većini lokaliteta u Međimurju je palo od 70 do 100 mm kiše, pritom su dani topli i vrli sparni, najviše dnevne temperature od početka lipnja su najčešće u rasponu od 23° do 27°C, prosječna relativna dnevna vlažnost zraka je u rasponu od 75 do 95 %, a jača kiša (oko 20-tak mm) se najavljuje i tijekom sutrašnjeg dana. Pritom bilježimo optimalne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća, poglavito mrkve, peršina i celera korijenaša. Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. 
Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 10-tak godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC. Stoga proizvođačima preporučujemo pregledati polja i započeti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti. Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima, a lisna površina mrkve je veća od 30-tak cm, upozoravamo na početne uvjete zabilježene početkom lipnja za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).
U našoj su zemlji do sredine 2011. protiv navedene bolesti vrlo učinkoviti i registrirani pripravci na osnovi azokistrobina (Quadris SC u količini 1,0 lit./ha uz propisanu karencu 14 dana), te kombinacija piraklostrobina & boskalida (Signum DF u količini 0,75-1,0 kg, uz propisnu karencu 14 dana). Navedeni su pripravci dopušteni u integriranoj proizvodnji mrkve.

Ipak, temeljem naputka o proširenju primjene sredstvima za zaštitu bilja na male kulture i male namjere nadležno Ministarstvo poljoprivrede (ranije MPRRR) je Rješenjima od 30. lipnja do 29. studenog 2011. godine dopustilo u usjevima mrkve, celere i peršina koristiti organske fungicida navedene u Tablici 1., Tablici 2. i Tablici 3.!

Tablica 1. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u MRKVI od sredine 2011. godine:

Fungicidi
Dithane DG Neotec
palež lišća, plamenjača
2,1 kg/ha
K=30 dana
Amistar 250 SC
palež lišća, pepelnica
1,0 lit./ha (4x)
K=10 dana
Nativo WG
palež lišća, pepelnica, bijela trulež
0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)
K=21 dan
Quadris SC
palež lišća mrkve
1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana)
K=14 dana
Score 250 EC
pepelnica, palež lišća
0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)
K=14 dana

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u CELERU od sredine 2011. godine:

Fungicidi
Dithane DG Neotec
siva pjegavost
2,1 kg/ha
K=30 dana
Daconil 720 SC
siva pjegavost
2,1 lit./ha (3x) (razmak između tretiranja7-14 dana)
K=7 dana
Score 250 EC
siva pjegavost
0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)
K=14 dana
Insekticidi
Vertimec EC
grinje, tripsi, muhe lisni mineri
0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana)
K=10 dana

Tablica 3. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u PERŠINU od sredine 2011. godine:

Fungicidi
Nativo WG
pjegavost lista
0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)
K=21 dan
Score 250 EC
palež lišća, siva pjegavost
0,5 lit./ha (4x)
K=21 dan

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura krajem ovog tjedna kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je tek u vrlo vrućim ljetnim danima. Od protekle 2011. dopuštena je primjena abamektina (Vertimec) (vidi Tablicu 2.).

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.ing.agr.
e-mail: milorad.subic@komora.hr