Obavijest vlasnicima plantažnih nasada oraha i vlasnicima pojedinačnih stabla oraha! 26.07.2012.
Protekle smo 2011. godine zahvaljujući Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Institutu za zaštitu bilja iz Budimpešte po prvi puta postavili 4 tipa lovnih mamaca na najzapadnijim županijskim lokalitetima uz granicu sa susjednom Republikom Slovenijom radi praćenja novog štetnika – orahove muhe (Rhagoletes completa) – čije se ličinke hrane i žive unutar zelene lupine, a da pritom ne oštete vanjsku kožicu koja s vremenom pocrni! Kako je lanjska sezona 2011. bila izrazito topla i suha zabilježene su veće štete od ovog nametnika, pa smo ove godine sredinom mjeseca srpnja osim na graničnom lokalitetu Banfi, lovne mamce postavili još na lokalitetima u gornjem i središnjem dijelu Županije (Sv.Urban – Leskovec, Železna Gora – Orehovčak, Mursko Središće i Šenkovec), a već 23. srpnja o.g. (ili 8 dana ranije nego protekle 2011.) uhvaćene su prve jedinke ovog štetnika! Tijekom jučerašnjeg je dana očitana neočekivano vrlo velika brojnost orahovih muha na lokalitetu Šenkovec! Zbog proljetnog mraza urod oraha je na nekim lokalitetima značajno smanjen pa očekujemo koncentrirani napad orahove muhe od početka kolovoza do sredine mjeseca rujna!
U Međimurju smo još krajem ljeta 2008. godine primijetili prvi puta štete na stablima oraha za koje smo posumnjali da je uzrok orahova muha (lokalitet Pribislavec), naredne 2009. godine pronašli smo i prve čahure za presvlačenje ispod lupine koje također upućuju na raniju prisutnost nametnika i oštećenja plodova od orahove muhe (lokalitet Novo Selo Rok). Poznato je da štete na plodovima oraha od ovog nametnika mogu iznositi 50-80 %. U Međimurju je više vlasnika stabla oraha posljednjih godina u poljoprivrednu savjetodavnu službu dojavljivalo štete koje nalikuju napadu orahove muhe i tražilo preporuke za njeno moguće suzbijanje. Stoga smatramo da je ova novija štetna vrsta voćne muhe u Međimurju vrlo proširena.
Orahova muha ima samo jednu generaciju godišnje i pojavljuje se sredinom i krajem ljeta. Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlaganje jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu iz kojih nakon 5 dana izlaze ličinke. Zelene lupina oraha postaje mekana, zbog tanina koji se oslobađaju s vremenom pocrni, te se zalijepi za ljusku oraha i teško se odvaja od nje. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drveću. Ranije napadnuti plodovi oraha od muhe obično otpadaju sa stabla.
Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe je moguće pomoću žutih ljepljivih ploča. Veći broj postavljenih žutih ljepljivih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost!
U Hrvatskoj još nema registriranih insekticida za suzbijanje orahove muhe, ali sukladno Naputku o proširenju dozvola za primjenu kemijskih sredstva za zaštitu bilja na malim kulturama i/ili malim namjenama od 2011. sezone dopuštenje za primjenu u orahu ima djelatna tvar spinosad: u pripravku Laser KS (0,02-0,03 %) (karenca 7 dana) radi suzbijanja jabučnog savijača, a prema iskustvima i registracijama spinosad pored uzročnika "crvljivosti" suzbija i voćne muhe! Iskustva s kemijskim suzbijanjem drugih voćnih muha potvrđuju djelotvornost insekticida iz skupine neonikotinoida: npr. u susjednoj je Sloveniji za suzbijanje orahove muhe dopušten Calypso 480 SC (0,03 %). Tretiranjem jednog od ovih pripravaka nakon masovnijeg ulova muha na žute ljepljive ploče ili nakon pojave tamnih točkica sa smolom na zelenoj lupini koje nastaju kao posljedica uboda ženki orahove muhe prilikom odlaganja jaja. Svim vlasnicima pojedinačnih stabla oraha koji žele spriječiti ekonomske štete preporučujemo čim prije na stabla vješati žute ljepljive ploče. Kako je u Međimurju zadnjih 8 godina podignut i veći broj hektara mladih nasada oraha, vlasnicima početkom mjeseca kolovoza preporučujemo obaviti prvu zaštitu plodova primjenom pripravka Laser KS (0,02-0,03 %). Tretiranje je moguće obaviti samo u nasadima s nižim stablima manjeg volumena krošnje. Nakon 14-20 dana suzbijanje treba ponoviti.
mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr
0 comments
Write a comment