Analiza berbe grožđa 2012.

Tablica 1.: Srednja dnevna temperatura zraka u vegetaciji u °C (DHMZ)

 *Napomena: zeleno označeno su srednje dnevne temperature u ljetnim mjesecima. 

2012. srednje temperature zraka su na sezonskoj skali (ljeto) u čitavoj Hrvatskoj bile više od odgovarajućeg višegodišnjeg prosjeka 1961.-1990. Temperaturne prilike, prema raspodjeli percentila, su u ljetnim mjesecima u najvećem dijelu Hrvatske bile u kategoriji ekstremno toplo.

Tablica 2.:Suma sijanja sunca tijekom vegetacije u satima (DHMZ)

	Meteorološke postaje u RH
Mjeseci	Dubrovnik	Osijek	Poreč	Zadar	Šibenik	Varaždin	Zagreb Maksimir
OŽUJAK	7,8	7,1	8,4	8,1	8,5	6,9	7
TRAVANJ	5,7	6,1	6,4	5,2	6,4	6,2	6,3
SVIBANJ	9,2	8,1	9,4	9,6	9,3	8,4	8,2
LIPANJ	11,2	10,7	11,1	11,5	11,5	9,3	9,9
SRPANJ	11,3	10,7	11,8	12,2	12,5	9,4	9,6
KOLOVOZ	11,4	11,4	11,2	11,8	12,3	10,3	11,1
RUJAN	8,5	6,5	6,4	6,7	7,2	5,8	5,8

*Napomena: zeleno označeno su sume sijanja sunca u ljetnim mjesecima.

Suma sijanja sunca tijekom vegetacije kretala se od 5,2 do 12,5 sati. Količine oborina su bile manje od prosjeka u cijeloj Hrvatskoj, kretale su se od 11 % ljetnih količina oborina u Poreču do 71 % na opservatoriju Zagreb-Grič. Prema raspodjeli percentila oborinske prilike svrstane su u kategorije: sušno (dio središnje Hrvatske i Lastovo), ekstremno sušno (šire poručje Bjelovara i sjeverni Jadran s pripadnim zaleđem, izuzevši Senj) i vrlo sušno (preostali dio Hrvatske). 

Tablica 3.:Količina oborina tijekom vegetacije u mm (DHMZ) 

	Meteorološke postaje u RH
Mjeseci	Dubrovnik	Osijek	Poreč	Zadar	Šibenik	Varaždin	Zagreb Maksimir
OŽUJAK	5,2	0,9	0,5	0,2	3,2	1,4	4,5
TRAVANJ	192,7	47,3	55,1	11,3	95,2	41,8	51,3
SVIBANJ	99,5	93,5	102,5	39,8	15,7	127,6	81,8
LIPANJ	13,4	67,9	18,6	27,5	29,4	80,4	127,9
SRPANJ	20	47,8	2,2	14	15,4	81,1	56,3
KOLOVOZ	0	4	3,8	0,6	0,2	9,8	9,8
RUJAN	117,5	32,3	145,5	259,8	148,9	94,5	120

*Napomena: zeleno je označena količina oborina u ljetnim mjesecima.

Generalno se ova godina može okarakterizirati kao vrlo nepovoljna za višegodišnje nasade u Hrvatskoj, prije svega zbog niskih temperatura (-25 °C u veljači) i ledene kiše krajem zime, zbog vrlo niskih temperatura u prvoj polovici travnja 2012. i orkanske bure u svibnju te zbog vrlo toplog ljeta, jednog od najtoplijih i najsušnijih posljednjih četrdesetak godina, s ekstremnim temperaturama zraka. Tako je početkom travnja 2012. Hrvatsku pogodio val niskih temperatura i to čak do -12 °C na pojedinim područjima. U kontinentalnom dijelu posebno su bile kritične hladne noći 1./2. travnja i 9./10. travnja, jer se tada spustila temperatura ispod točke smrzavanja već oko ponoći i te niske temperature su trajale duže od 5 sati. Niske temperature zabilježene su i na pojedinim područjima hrvatskog priobalja, osobito na području Zadarskog zaleđa (Grad Benkovac i općine Pakoštani, Posedarje, Poličnik, Škabrnja i Zemunik Donji) i Vrgoračkog polja te na nekim lokalitetima Istre. Nakon toga uslijedilo je vruće i sušno ljeto, s vrlo visokim temperaturama u lipnju, srpnju i kolovozu.

U vinogradarskim regijama Istočna i Zapadna kontinentalna Hrvatska ove je godine, odmah nakon kretanja vegetacije, uočeno smrzavanje trsova u predjelima ispod 100 m nadmorske visine (Srijem, Baranja), kao posljedica niskih temperatura početkom veljače. Mraz početkom travnja (Pitomača, Čazma, Kalnik, Varaždin, Ludbreg i Pregrada), tuča krajem lipnja i u srpnju u nekim vinogorjima (Ozalj, dio Stubičkog vinogorja, Sl. Brod) te dugo sušno razdoblje bez oborina tijekom cijele vegetacije imali su za posljedicu da su ponegdje proglašene čak dvije elementarne nepogode (Srijem, Daruvar, Pakrac). Na propusnim tlima uočeno je sušenje cijelih trsova. Berba je počela 5 do 15 dana ranije. Šećeri u grožđu kretali su se od 55 do 115 °Oe, ovisno od vinogorja, kultivara vinove loze, položaja, nagiba terena, mikrolokacije. Ukupni prinosi bili su manji za 10 do 70 % u odnosu na prethodnu godinu.

U vinogradarskoj regiji Primorska Hrvatska početkom vegetacije (10./11. travnja) i u svibnju jaki mraz nanio je veće štete u vinogradima Nadinskog blata, na dijelu Ravnih Kotara, Kaštelanske zagore, Marinske kotline, Promine, Drniša, Korčule, Knina, Sinja i Vrlike. U svibnju, lipnju i krajem kolovoza zabilježena je tuča s jakim olujnim vjetrom na području Stankovaca, Zapadne Istre (Umag, Buje, dio Kaštelir) i Šolte te olujna bura s posolicom na Pagu i Vinodolu. Velika suša tijekom cijele vegetacije kao i u kontinentalnim regijama, a naročito tijekom ljetnih mjeseci, uvjetovala je da je na pojedinim vinogorjima proglašena elementarna nepogoda. Posljedice navedenog su 7 do 25 dana ranija berba i manji prinosi 15 – 70 %.  

Kakvoća grožđa berbe 2012. 

Kakvoću grožđa u berbi 2012., kao i ranijih godina, pratili su djelatnici PSS, koji su imenovani povjerenicima HCPHS-ZVV, a rezultati su prikazani u tablici 4. (vidi link)

Tablica 4.: Kakvoća grožđa berbe 2012. (Izvor: službenici PSS, povjerenici HCPHS-ZVV)

46 djelatnika PSS, ovlašteni povjerenici HCPHS-ZVV, su i ove godine tijekom berbe grožđa izdavali rješenja za promet grožđa, tablica 5, iz koje je razvidno da je ove godine u berbi izdano 857 rješenja za promet grožđa.  

Tablica 5.:Broj izdanih rješenja za promet grožđa berbe 2012. (Izvor: djelatnici PSS-povjerenici HCPHS, ZVV)

Red. broj	Vinogorje	Broj izdanih rješenja za promet grožđa
1.	Srijem	12
2.	Erdut	12
3.	Baranja	27
4.	Đakovo	4
5.	Slavonski Brod, N. Gradiška	3
6.	Kutjevo, Požega – Pleternica	17
7.	Feričanci	8
8.	Orahovica – Slatina	15
9.	Pitomača	11
10.	Daruvar, Pakrac	21
11.	Voloder – Ivanić Grad	5
12.	Dugo Selo – Vrbovec, Zelina	63
13.	Kalnik	1
14.	Koprivnica – Đurđevac	4
15.	Ozalj – Vivodina, Krašić	9
16.	Međimurje	34
17.	Varaždin, Ludbreg	9
18.	Krapina, Zlatar	1
19.	Zabok, Klanjec, Stubica	4
20.	Pregrada	1
21.	Zapadna Istra	46
22.	Centralna Istra, Istočna Istra	2
23.	Zadar – Biograd	18
24.	Benkovac – Stankovci	141
25.	Knin	5
26.	Promina, Drniš	10
27.	Imotski	21
28.	Vrgorac	48
29.	Kaštela – Trogir	2
30.	Split – Omiš – Makarska	1
31.	Neretva	199
32.	Pelješac	93
33.	Korčula, Lastovo	5
34.	Vis	3
35.	Konavle	14
S V E U K U P N O:		857

mr. sc. Višnja Šimunović
rukovoditeljica Odsjeka