Savjet, Stočarstvo, Vijest

Uljana repica uglavnom se kao krma koristi u ekstremnim situacijama, kada je zbog suše ili mraza umanjen prinos zrna repice, te kada nema dovoljno voluminozne krme za ishranu preživača.

Cijela biljka uljane repice koristi se primarno u ishrani tovne junadi, a može poslužiti i kao hrana za mliječne krave. Najhranjiviji dijelovi uljane repice su lišće, cvijet i komuška. Za proizvodnju sijena ili silaže preporučuje se košnja u kasnoj cvatnji (zbog većeg prinosa), na visinu 15 do 20 centimetara od tla.

Sijeno uljane repice

 Obavezna je upotreba kosa s kondicionerima ili valjcima u cilju usitnjavanja stabljike koja je tvrda i puna vode, čime se znatno skraćuje vrijeme potrebno za sušenje. Nedostatak proizvodnje sijena je gubitak lista do kojeg dolazi tijekom manipulacije s pokošenom masom. Ukoliko se sijeno repice skladišti nedovoljno osušeno dolaziti će do pojave pljesni i kvarenja. Tokom sušenja biljna masa može potamniti, što uglavnom ne utječe na ješnost.

Silaža uljane repice

Spremanje u silažu je ekonomski isplativije od sijena, zbog kraćeg sušenja i manjih gubitaka najvrjednijih dijelova biljke.Biljka uljane repice sadrži ovisno o fazi košnje 85 do 90 % vlage, pa se tijekom gaženja ovako mokre mase efluentom gubi puno hranjivih sastojaka. Pokošenu masu treba ostaviti da se prosuši do 60 – 65 % vlage, odnosno 40 % suhe tvari. Ukoliko će se provenuta masa spremati u bale udio suhe tvari u masi nikako ne smije biti viši od 45 % jer će tvrda stabljika bušiti najlon i teško će se sabijati. Siliranje (fermentacija) će smanjiti količinu eventualno prisutnih nitrata u silažnoj masi čime će ona postati sigurna za ishranu životinja. Poželjno je slojevito punjenje silosa sa zelenom masom repice u kombinaciji sa zelenom masom žitarica. Neophodno je korištenje inokulanata za siliranje jer uljana repica sadrži malo topivih ugljikohidrata.

Siliranjem prevlažne mase (ispod 40 % suhe tvari), a zbog visokog sadržaja dušika u masi dobije se silaža koja ima neugodan miris i životinje je nerado jedu.

 Hranjiva vrijednost svježe cijele biljke uljane repice

    Izvor podataka: Alimentation des bovins, ovins et caprins, INRA 2010

Važno upozorenje!

Uljanu repicu se mora uvoditi u obrok postepeno kroz sedam do deset dana izmiješanu s ostalom voluminoznom krmom (sijeno, slama, travne sjenaže, kukuruzna silaža). Naglo uvođenje u obrok velikih količina uljane repice može dovesti do nadma! 

Mogući problemi uslijed korištenja uljane repice u ishrani preživača

• Uljana repica može sadržavati visoke koncentracije sumpora! Dugotrajna hranidba stoke s velikim količinama uljane repice može dovesti do  oštećenja mozga (polioencefalomalacije). Uljana repica može sadržavati 0,5 do 1,3 % sumpora u 100 % ST, što višestruko premašuje preporučene količine sumpora u dnevnom obroku preživača.
• Dugotrajna hranidba s voluminozom uljane repice koja je u obroku zastupljena s više od 60%  može dovesti do proljeva i anemije.
• Uljana repica sadrži glukozinolate koji mogu uzrokovati gušavost kod goveda. Simptomi su smanjena proizvodnja i povećanje štitnjače.
• Svježa krma od biljaka obilato gnojenih dušikom te izloženih stresu zbog suše ili mraza može sadržavati visoke količine nitrata koji mogu uzrokovati trovanje.
• Može se javiti nepoželjan miris i okus mlijeka,ako se krave hrane s puno uljane repice.

Da bi se izbjegli svi navedeni problemi voluminozna krma uljane repice ne smije u dnevnom obroku mliječnih krava biti zastupljena s više od 40 % na bazi suhe tvari, te je potrebno stalno praćenje zdravstvenog stanja životinja. Ne preporučuje se koristiti u ishrani stoke silažu uljane repice koja nije u potpunosti fermentirala.

Obavezno je napraviti analizu krme prije početka hranjenja jer njen kemijski sastav može jako varirati!

Potrebno je voditi računa o mogućim reziduama pesticida u usjevu repice ukoliko mu je namjena bila proizvodnja zrna.

Tomislav Mesić, dipl. ing. agr.
stručni savjetnik