Obavijest međimurskim vinogradarima o mjerama usmjerene zaštite vinograda krajem cvatnje! 19.06.2013.

U dnevnim preporukama od 5. i 12. lipnja o.g. upućivali smo preporuke o mjerama zaštite vinograda neposredno prije i/ili tijekom cvatnje vinograda. Nakon što smo tijekom druge polovice mjeseca svibnja o.g. i prve dekade mjeseca lipnja o.g. bilježili gotovo "jesenske" meteorološke uvjete, uvjeti su se u posljednja 4 dana značajno promijenili. Od 16. lipnja o.g. dnevne temperature zraka su veće od 30°C, ali je pritom u vinogradu na lokalitetu Orehovčak (graševina, moslavac bijeli ili šipon) prosječna dnevna vlažnost zraka u rasponu od 81-84 %. U uvjetima vrlo vrućeg i vrlo sparnog meteorološkog razdoblja cvatnja vinove loze se odvija relativno brzo, pa su cvatnjom završile sorte chardonnay, muškat žuti i dr., a tijekom jučerašnjeg dana još su cvatnjom primjerice završavale sorte sauvignon, graševina, rajnski rizling i moslavac bijeli ili šipon. Ali, na lokalitetu Sv.Urban tijekom jučerašnjeg dana tek je u punoj cvatnji bila vinska sorta sauvignon cabernet.

Kako je u mjesecu svibnju na mjernim lokalitetima u vinogorju palo između 125 i 140 mm oborina, a u prvoj dekadi mjeseca lipnja još dodatnih 20 do 30 mm u poljskom mikro-pokusu poljoprivredno savjetodavne službe iz Čakovca na netretiranom se trsju u proteklih 6 dana pojavljuju simptomi na lišću od plamenjače (Plasmopara) i sive plijesni (Botrytis). Zbog nižih su temperatura zraka zabilježenih u razdoblju od 30.5.-10.6. 2013. više je znakova rane plijesni na vinskim sortama loze (npr. rajnski rizling, sauvignon, chardonnay) nego plamenjače.

Ipak, meteorološki uvjeti posljednjih dana više pogoduju razvoju pepelnice (Erysiphe) nego plamenjače (Plasmopara) ili rane sive plijesni (Botrytis). U naredna 3 dana još uvijek očekujemo najviše dnevne temperature zraka oko 33°C ali također i vrlo sparno razdoblje. U takvim uvjetima ne očekujemo sekundarno širenje plamenjače i/ili plijesni, no iskustva iz 2011. sezone dokazuju da se u uvjetima vrlo visoke vlažnosti zraka ove bolesti uspješno održavaju u bujnim sortama (kerner, moslavac bijeli, chardonnay i slično) čak i na temperaturama zraka većim od 34°C. Tijekom narednog vikenda i/ili početkom idućeg tjedna moguće je grmljavinsko nevrijeme (s tučom) što bi ponovno omogućilo sekundarno širenje plamenjače i/ili plijesni u vinogradima.

Stoga je potrebno kvalitetno zaštititi vinograde krajem cvatnje s razmacima tretiranja koji ne bi od posljednje zaštite smjeli biti veći od 14-15 dana! U samoj cvatnji i/ili krajem cvatnje vinograda izbjegavati primjenu bakarnih pripravaka i sredstva na osnovi sumpora!

 

Pripravci za suzbijanje najvažnijih bolesti vinove loze navedeni su prema preporukama za integriranu proizvodnju grožđa u protekloj uputi objavljenoj od 12. lipnja o.g.!

 

Druga generacija grožđanih moljaca još nije započela letom pa primjena insekticida nakon cvatnje vinograda nije potrebna!

Ipak, u nasadima gdje se ranijih godina u jačoj mjeri javljala bolest iz skupine fitoplazmatskih žutica (npr. sorte chardonnay, rajnski rizling, pinot sivi i bijeli, graševina) moguće je nakon cvatnje suzbijati prijenosnike ove bolesti iz skupine cvrčaka. Američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je pronađen od 2005. godine na području Štrigove, a od 2011. sezone dopuštenje u našoj zemlji za njegovo usmjereno suzbijanje nakon cvatnje vinograda ima pripravak Actara WG u količini 0,2 kg/ha. Ovaj je pripravak vrlo otrovan i opasan za pčele, pa vinogradi moraju biti nakon cvatnje pokošeni (cvjetni podrast npr. bijela djetelina prije tretiranja mora biti pokošena), a primjenu ovog insekticida ograničiti na doba dana kada pčele ne lete (večernji i/ili noćni sati)! Prema iskustvima iz 2001. i 2004. jaču pojavu žutica iz skupine fitoplazmoza očekujemo nakon vrlo vrućih i suhih godina (kakva su bile protekle 2011. i 2012.),  ali suzbijanje cvrčaka već nakon cvatnje je potrebno samo u nasadima gdje su proteklih sezona u jačoj mjeri primijećeni znakovi ove bolesti – sukladno novoj "Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doreé MLO" (NN 7/13). Fitoplazmatske se žutice u Međimurskom vinogorju pojavljuju uglavnom na rubnim lokalitetima (Pleškovec, Zasadbreg, Selniščak, Gradiščak i sl.) gdje se još uvijek uzgajaju direktno rodni američki hibridi, odnosno u manjim vinogradima gdje se prilikom suzbijanja ljetne generacije grožđanih moljaca zadnjih 10-tak godina ne provodi strategija odabira djelatnih tvari koje posredno suzbijaju i prenositelje fitoplazomza – cvrčke!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

 

Pripremi za ispis