Obavijest tržnim proizvođačima mrkve, peršina i celera korijenaša 29.07.2013.

29. srpnja 2013.0

Posljednja preporuka za zaštitu korijenastog povrća je upućena krajem prve dekade mjeseca srpnja o.g., odnosno prije 20 dana! U spomenutom smo razdoblju zabilježili razdoblje bez oborina, u kojem je dominiralo sparno i vruće vrijeme! U većem broju proteklih srpanjskih dana zbog razlike u temperaturama dana i noći bilježili smo i jutarnje rose, što je naročito bilo izraženo u prve dvije dekade mjeseca srpnja, kada je senzorima na lokalitetu uz rijeku Dravu zabilježeno vlaženje lišća u ukupnom trajanju 15.370 minuta! Pritom smo zabilježili vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća (Alternaria, Septoria), poglavito mrkve, peršina i celera korjeneša, pa je na slabije zaštićenim poljima već sredinom srpnja zaraza lišća mrkve i celera bila veća od 60 %! Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

U našoj su zemlji do sredine 2011. protiv navedene bolesti vrlo učinkoviti i registrirani pripravci na osnovi azokistrobina (Quadris SC u količini 1,0 lit./ha uz propisanu karencu 14 dana), te kombinacija piraklostrobina & boskalida (Signum DF u količini 0,75-1,0 kg, uz propisnu karencu 14 dana). Navedeni su pripravci dopušteni u integriranoj proizvodnji mrkve.

Ipak, temeljem naputka o proširenju primjene sredstvima za zaštitu bilja na male kulture i male namjere nadležno Ministarstvo poljoprivrede je Rješenjima nakon 30. lipnja 2011. godine dopustilo u usjevima mrkve, celere i peršina koristiti organske fungicida navedene u Tablici 1., Tablici 2. i Tablici 3.!

Tablica 1. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u MRKVI od sredine 2011. godine:

Fungicidi
Dithane DG Neotec
palež lišća, plamenjača
2,1 kg/ha
K=30 dana
Amistar 250 SC
palež lišća, pepelnica
1,0 lit./ha (4x)
K=10 dana
Nativo WG
palež lišća, pepelnica, bijela trulež
0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)
K=21 dan
Quadris SC
palež lišća mrkve
1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana)
K=14 dana
Score 250 EC
pepelnica, palež lišća
0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)
K=14 dana
Ortiva SC
palež lišća i pepelnica
0,8-1,0 lit./ha (2x) (razmak 10-14 dan)
K=14 dana
Difkor EC
palež lišća, smeđa pjegavost, pepelnica i hrđa
0,4-0,5 lit./ha
K = 14 dana
 

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u CELERU od sredine 2011. godine:

Fungicidi
Dithane DG Neotec
siva pjegavost
2,1 kg/ha
K=30 dana
Daconil 720 SC
siva pjegavost
2,1 lit./ha (3x) (razmak između tretiranja7-14 dana)
K=7 dana
Score 250 EC
siva pjegavost
0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)
K=14 dana
Difkor EC
koncentrična pjegavost, pjegavosti, pepelnica, hrđa
0,4-0,5 lit./ha
K=14 dana
Insekticidi
Vertimec EC, Kraft EC
grinje, tripsi, muhe lisni mineri
0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana)
K=10 dana
  

Tablica 3. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u PERŠINU od sredine 2011. godine:

Fungicidi
Nativo WG
pjegavost lista
0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)
K=21 dan
Score 250 EC
palež lišća, siva pjegavost
0,5 lit./ha (4x)
K=21 dan
 

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura ovog tjedna ponovno kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika celera u našoj zemlji imaju pripravci Vertimec i Kraft EC (vidi Tablicu 2.).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje mrkva vadi kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

 

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis