Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo, Voćarstvo i maslinarstvo

U svega nekoliko sati najviše smo oborina zabilježili u zapadnom dijelu Međimurja (mjerni lokalitet Trnovčak 44,0 mm), te u središnjem dijelu uz rijeku Muru (mjerni lokalitet Novakovec 62,0 mm). Najmanje oborina je palo u južnom dijelu Županije uz rijeku Dravu – svega 1,2 mm (mjerni lokalitet Orehovica). U centralnom dijelu Međimurja je palo od 19,2 mm (mjerni lokalitet Belica) do 29,4 mm (mjerni lokalitet Donji Pustakovec). U istočnom dijelu Županije je izmjereno 7,2 mm (mjerni lokalitet Kotoriba).

Nažalost, sa kišom je padala i tuča od manjeg do vrlo jakog intenziteta, naročito u međimurskom vinogorju na području općine Sv.Juraj na Bregu (lokaliteti Dragoslavec, Vučetinec, Mohokos, Zasadbreg i dr.), ali i na nekim lokalitetima u središnjem dijelu Međimurja, npr. Novo Selo Rok, Krištanovec, Gardinovec i dr. Pritom su zabilježene značajne štete na poljoprivrednim usjevima, a najviše je upita vinogradara i voćara o mjerama zaštite nakon tuče.

U preporuci vinogradarima upućenoj prije šest dana informiralo smo ih podacima o početku dozrijevanju grožđa. Nakon tuče u vrijeme početka dozrijevanja grožđa moguće je koristiti samo kemijska sredstva za zaštitu bilja kojima propisana karenca jamči da neće škoditi ljudskom zdravlju, niti uzrokovati negativne posljedice u procesu vinifikacije.

Tučom oštećeno grožđe naknadno je jače osjetljivo na zarazu biljnim bolestima, a porastom sadržaja sladora u bobicama raste i opasnost od mogućeg razvoja sive plijesni. U pravilu struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili "šara") preporučuje obaviti preventivnu zaštitu grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi) (vidi Tablicu 1.). Njihovu primjenu preporučujemo u vinogradima jače oštećenim tučom, naročito ako je od zadnje zaštite proteklo 12 ili više dana!

Fungicidima protiv plijesni grožđa nakon mehaničkog oštećenja od tuče moguće je dodati folijarna biognojiva ili fiziološke stimulatore biljaka, npr. Trainer (0,15 %), Bioplex (0,04 %), Amalgerol (0,25 %), Poly-Amin (0,15 %), Drin (0,075 %) i slično.

Tablica 1. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj (prema Glasilu biljne zaštite 1-2/2013):

Ako je neki od navedenih pripravaka (botriticida) primijenjen nekoliko dana prije zabilježenih mehaničkih oštećenja od tuče, tada ne preporučujemo ponavljati mjere zaštite, naročito ne u nasadima dobre kondicije. Vinova loza vlastitim obrambenim mehanizmima također dobro zacjeljuje mehaničke rane, a naknadni razvoj biljnih bolesti značajno ovisi o meteorološkim uvjetima u razdoblju nakon tuče! Suho razdoblje pogoduje zacjeljivanju rana, a vrlo vlažno i kišovito vrijeme pogoduje jačem razvoju bolesti (npr. plamenjače na lišću i plijesni na grožđu).

Voćarima, odnosno vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka, također je prije 5 dana upućena preporuka za redovite mjere zaštite kasnijih sorata koje dozrijevanju krajem kolovoza ili se počinju brati tijekom mjeseca rujna. Tučom su jače oštećeni nasadi jabuka i krušaka (ali i ostalih vrsta voća) na području općine Sv.Juraj na Bregu, te u središnjem dijelu Županije. Moguće mjere zaštite nakon tuče usmjerene su protiv razvoja truleži plodova, kao i radi boljeg zarašćivanja rana na mladicama, izdancima i/ili granama voćnih vrsta, također najviše ovise o karencama raspoloživih pripravaka na našem tržištu. U izbor za tretiranje kasnijih sorata jabuka i krušaka u narednom razdoblju dolaze djelatne tvari s propisanom karencom do 21 dan (navedeno u Tablici 2.).

Tablica 2. Izbor fungicida za zadnje zaštite jabučastog voća, a moguće ih je koristiti i za saniranje šteta nakon jače tuče:

*kod pripravka Bellis DF razlikujemo karencu kod jabuke za svježu potrošnju (tada je duža i iznosi 14 dana) i karencu namijenjenu jabukama iz nasada izravno u hladnjače (tada je kraća i iznosi 7 dana)!

U koštičavim voćnim vrstama je moguće koristiti djelatne tvari s propisanom karencom do 7 dana (ako berba započinje u razdoblju – vidi Tablicu 3.) ili ako je berba plodova na koštičavom voću završila tada je moguće koristiti i površinske djelatne tvari s dužom propisanom karencom (21 dana – vidi Tablicu 4.).

Tablica 3. Izbor fungicida za zaštitu koštičavog voća, a moguće ih je koristiti i za saniranje šteta nakon jače tuče (ako su plodovi još na oštećenim stablima):

*pripravak Teldor SC je registriran za suzbijanje truleži plodova šljive u količini 0,5 litara na 1 m visine krošnje uz karencu 4 dana za stolne sorte šljiva!

**pripravak Nativo WG registriran za primjenu u breskvama, nektarinama, marelicama, šljivama i trešnjama!

***pripravak Indar EW registriran samo za breskvu i trešnju!

Tablica 4. Izbor fungicida za zaštitu koštičavog voća, a moguće ih je koristiti i za saniranje šteta nakon jače tuče (ako je berba završila i nema više plodova na stablima):

*Pripravci Dodine i Chromodin S-65 su registrirani za primjenu u višnjama, trešnjama i breskvama!

Svim fungicidima dopuštenim u voćarstvu za saniranje šteta nakon mehaničkog oštećenja od tuče moguće je također dodati folijarna biognojiva ili fiziološke stimulatore biljaka,npr. Trainer (0,15 %), Bioplex (0,04 %), Amalgerol (0,25 %), Poly-Amin (0,15 %), Drin (0,075 %) i slično.

Ako je neki od navedenih pripravaka primijenjen u voćnjacima nekoliko dana prije zabilježenih mehaničkih oštećenja od tuče, a štete nisu značajne (10-15 %) tada ne preporučujemo ponavljati mjere zaštite, naročito ne u nasadima dobre kondicije!