Prikaz procjene jačine pčelinje zajednice u Republici Hrvatskoj
Procjena jačine pčelinje zajednice ima važno značenje u suvremenom pčelarstvu. Smisao valjane procjene je pomoći pčelarima i doktorima veterinarske medicine u pravilnim i pravovremenim postupcima u suvremenoj pčelarskoj proizvodnji. Posebice se to odnosi na postupke u tehnologiji pčelarenja i zaštiti pčelinjih zajednica od različitih bolesti. Unatrag godinu-dvije imamo povećani priljev novih, mladih pčelara u pčelarskoj proizvodnji. Istovremeno, povećao se interes veterinara u provođenju zdravstvene zaštite pčela. Valja naglasiti da se jačina pčelinje zajednice procjenjuje ovisno o godišnjem dobu, stupnju proizvodnosti i geografskom položaju pčelinjaka. Nakon otvaranja košnice procjenjuje se broj gusto zaposjednutih ulica i okvira pokrivenih pčelama te broj okvira zaleženih pčelinjim leglom. Ulica označava prostor između dva okvira. Jačina zajednice se opisuje pojmovima: jaka, normalna i slaba pčelinja zajednica.
Objašnjenja za eksponente u tekstu:
- sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH1: ulazesve županije osim Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije
- Lika2 i Gorski kotar2: odnosi se na geografsko područje bez ostalih dijelova pripadajućih županija (Primorsko-goranske i Ličko-senjske)
- područje Istre3, Hrvatskog primorja3 i Dalmacije3: ulaze Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanske županija osim Like i Gorskog kotara
Pozor:
Moguća odstupanja u jačini razvoja pčelinje zajednice ovisno o vremenskim prilikama u određenoj godini, stupnju proizvodnosti te geografskom položaju pčelinjaka.
|
Geografski položaj pčelinjaka |
|
|
sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH1, Lika2 i Gorski kotar2 |
|
|
KALENDAR: |
|
|
rano proljeće (ožujak – travanj) |
|
|
NORMALNA PROIZVODNA PČELINJA ZAJEDNICA: |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno sedam |
minimalno četiri |
Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica
Odstupanje ovisno o geografskom položaju pčelinjaka!
|
Geografski položaj pčelinjaka |
|
|
Lika2 i Gorski kotar2 |
|
|
KALENDAR: |
|
|
rano proljeće (ožujak – travanj) |
|
|
NORMALNA PROIZVODNA PČELINJA ZAJEDNICA: |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno četiri do pet |
minimalno tri |
Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica
Odstupanje ovisno o stupnju proizvodnosti (pomoćne zajednice – nukleusi)!
|
Geografski položaj pčelinjaka |
|
|
sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH1, Lika2 i Gorski kotar2 |
|
|
1. KALENDAR: |
|
|
rano proljeće (ožujak – travanj) |
|
|
NORMALNA POMOĆNA PČELINJA ZAJEDNICA (NUKLEUS): |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno tri do četiri |
minimalno dva do tri |
|
2. KALENDAR |
|
|
kasno ljeto (kolovoz – rujan) |
|
|
NORMALNA POMOĆNA PČELINJA ZAJEDNICA (NUKLEUS): |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno pet |
minimalno tri |
Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica
|
Geografski položaj pčelinjaka: |
|
|
sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH1, Lika2 i Gorski kotar2 |
|
|
KALENDAR: |
|
|
kasno proljeće i rano ljeto (svibanj – srpanj) |
|
|
NORMALNA PROIZVODNA PČELINJA ZAJEDNICA: |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno deset |
minimalno sedam |
Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica
|
Geografski položaj pčelinjaka: |
|
|
područje Istre3, Hrvatskog primorja3 i Dalmacije3 |
|
|
KALENDAR: |
|
|
rano proljeće i rano ljeto (travanj- lipanj) |
|
|
NORMALNA PROIZVODNA PČELINJA ZAJEDNICA: |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno deset |
minimalno sedam |
Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica
Odstupanje ovisno o stupnju proizvodnosti (pomoćne zajednice – nukleusi)
|
Geografski položaj pčelinjaka |
Geografski položaj pčelinjaka: |
||
|
sve županije smještene u kontinentalnom dijelu RH1, Lika2 i Gorski kotar2 |
područje Istre3, Hrvatskog primorja3 i Dalmacije3 |
||
|
KALENDAR: |
KALENDAR: |
||
|
kasno proljeće i rano ljeto (svibanj – srpanj) |
kasno proljeće i rano ljeto (svibanj – srpanj) |
||
|
NORMALNA POMOĆNA ZAJEDNICA(NUKLEUS): |
NORMALNA POMOĆNA ZAJEDNICA(NUKLEUS): |
||
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjimleglom: |
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno dvije do tri |
minimalno jedan do dva |
minimalno dvije do tri |
minimalno jedan do dva |
|
Geografski položaj pčelinjaka: |
|
|
područje Istre3, Hrvatskog primorja3 i Dalmacije3 |
|
|
KALENDAR: |
|
|
Rano proljeće (ožujak) i |
|
|
NORMALNA PROIZVODNA PČELINJA ZAJEDNICA: |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno sedam |
minimalno tri do četiri |
Sve iznad toga ocjenjuje se kao jaka, a sve ispod toga kao slaba pčelinja zajednica
Odstupanje ovisno o stupnju proizvodnosti (pomoćne zajednice – nukleusi)!
|
Geografski položaj pčelinjaka |
|
|
područje Istre3, Hrvatskog primorja3 i Dalmacije3 |
|
|
1. KALENDAR: |
|
|
rano proljeće (ožujak – travanj) |
|
|
NORMALNA POMOĆNA PČELINJA ZAJEDNICA (NUKLEUS): |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno tri do četiri |
minimalno dva do tri |
|
2. KALENDAR |
|
|
kasno ljeto (kolovoz – rujan) |
|
|
NORMALNA POMOĆNA PČELINJA ZAJEDNICA (NUKLEUS): |
|
|
Broj ulica između okvira u plodištu koje pčele zaposjedaju: |
Broj okvira sa zaleženim pčelinjim leglom: |
|
minimalno pet |
minimalno tri |
Pozor!
Većina pčelara s područja Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije zbog nedostatka kvalitetne ispaše sredinom lipnja sele svoje košnice na područje Like i Gorskog kotara. Procjena jačine proizvodnih i pomoćnih zajednica koje tijekom srpnja i kolovoza ostaju na području Dalmacije je otežana. Dio pčelara iz Dubrovačko-neretvanske županije seli košnice na livadne ispaše na Kupres u Bosnu i Hercegovinu i obrnuto. Pčelari koji ih ne sele moraju prihranjivati pčelinje zajednice.
Pozor!
Tijekom studenog, prosinca, siječnja i veljače pri dnevnim temperaturama nižim od 12° C (neovisno o geografskom položaju) pčelinje zajednice se nalaze u stanju mirovanja (zimsko klupko), pa je procjena jačine zajednica u praktične svrhe nepotrebna i otežana. Iznimno, u slučajevima nužde (tretiranje pčelinjih zajednica protiv varooze, prihranjivanje), može se procijeniti veličina klupka. Pčelinje zajednice u kojima pčele u klupku zaposjedaju minimalno četiri i/ili više ulica imaju dobru prognozu da će preživjeti zimske mjesece, ako su osigurani svi parametri dobre pčelarske prakse.
0 comments
Write a comment