Preventiva bolesti svinja - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Tehnologija proizvodnje svinja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se ozbiljno bave tom proizvodnjom, zadnjih je godina značajnije poboljšana. Glavni razlog tome je sve manja razlika između troškova proizvodnje i prihoda od prodaje svinja.

Gledajući na problematiku proizvodnje svinja u tehnološkom smislu najveći problemi javljaju se u održavanju zdravstvenog statusa stada.

Kako možemo postići visoki zdravstveni status stada?

Uz pravilnu tehnologiju uzgoja svinja (smještaj, hranidba, kondicija i otpornost) provođenje biosigurnosnih mjera je najvažnije za održavanje visokog zdravstvenog statusa stada.

Treba naglasiti da su divlje svinje “rezervoari“ virusa te je zato važno praćenje stanja u lovištima, sprječavanje kontakta divljih i domaćih svinja (ograda oko farme), važnost deratizacije (glodavci koji prenose uzročnike bolesti), desinsekcije (insekti isto kao i glodavci) te same dezinfekcije (mehaničke i kemijske) općenito.

Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2013. godini (nn 03/2013) propisne su biosigurnosne mjere koje moraju provoditi posjednici svinja a radi sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge:

(a) Za uzgoje do 10 svinja:

gospodarstvo mora biti ograđeno, ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;
u uzgoj se smiju uvoditi samo svinje iz kontroliranih uzgoja, koje prati svjedodžba o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja;
novouvedene svinje moraju se najmanje 14 dana držati odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu;
provoditi redovito čišćenje i pranje objekata gdje se drže svinje;
provoditi dezinfekciju vozila i objekata u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji;
provoditi deratizaciju i dezinsekciju u skladu s tehnološkim zahtjevima;
koristiti posebnu odjeću i obuću prilikom boravka u objektu gdje se drže svinje ili osigurati pranje odjeće te pranje i dezinfekciju obuće odmah po izlasku iz objekta;
osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih tijekom držanja svinja;
ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo članovima domaćinstva i stručnim osobama (veterinari, stručni radnici);

prilikom svakog ulaska u objekt sa svinjama veterinari i stručni radnici moraju provoditi preventivne biosigurnosne mjere za sprječavanje unošenja i širenja virusa KSK (Klasične svinjske kuge) i to: korištenje zaštitne obuće i odjeće, primjenu načela asepse i antisepse; čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu s gospodarstva;

vozila kojima se prevoze svinje moraju biti očišćena, oprana i dezinficirana odmah nakon istovara;
svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan gospodarstva, obvezni su o tome izvijestiti veterinara.

(b) Za uzgoje od 10 do 100 svinja, uključujući mjere propisane točkom (a) ovoga stavka i:

radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
na ulazima na farme mora biti dezobarijera za vozila i osoblje;

Ograda i dezobarijera na ulazu u svinjogojsku farmu

za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj zaštitnoj odjeći i obući;

osigurati osobu za održavanje dezobarijera i evidenciju o tome;
svi zaposlenici na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću;

Dezinfekcija ruku prema standardu EN 1500

osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno »čisto« i »nečisto« i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;
obvezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon uporabe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za »nečisto«;
zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje;
osigurati praonicu zaštitne odjeće;
organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenika unutar farme;
zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u objektu gdje se drže svinje;

o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;
vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezobarijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovorne osobe;
o svim vozilima koja ulaze na farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te svrhom posjeta;
posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema naputku odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno nošenje zaštitne odjeće i obuće;
zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;
obvezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme;
strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa;

zaposlenici farme ne smiju držati svinje u svom domaćinstvu;
zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;
zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih svinja;

zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.

Na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima se zbog same održivosti te proizvodnje, uzgaja sve veći broj svinja odnosno jedinki na jednom mjestu. Time se povećava i rizik izbijanja bolesti i prenošenja uzročnika unutar objekta i između objekata na gospodarstvu. Otpornost životinja prema uzročnicima bolesti je manja, a prijemljivost sve veća. Uzgajivači svinja na OPG-ima moraju biti ažurni u provođenju biosigurnosnih mjera, a isto tako svih drugih aktivnosti u uzgoju svinja. Ukoliko se dogodi mali odmak u ovoj zahtjevnoj proizvodnji, što je danas svinjogojska proizvodnja profitabilnost može doći u pitanje.