Ratarstvo, Savjet

Pojavom sve većeg broja hibrida kukuruza na području Republike Hrvatske u suradnji s OPG Babić na području gornjeg dijela Međimurja već osam godina se provode proizvodni pokusi hibrida kukuruza različitih vegetacijskih skupina i različitih namjena proizvodnje.

Sjetva proizvodnog pokusa obavlja se prema vegetacijskim skupinama hibrida kukuruza, gnojidba je istovjetna na cijeloj pokusnoj parceli, dok je tretman protiv korova istovjetan za cijelu parcelu ovisno o uvjetima zakorovljenosti parcele.  

Svjedoci smo velikih promjena vremenskih prilika posljednjih godina, a kako je poljoprivredna proizvodnja  „tvornica pod vedrim nebom“ potrebno je prije iznošenja rezultata osvrnuti se na neke činjenice.  

Tab. 2. Količine oborina 2005.-2013.

Vidljivo je iz prosjeka oborina da su izuzetak bile 2008. i 2011. godina u kojima je palo značajnije manje oborina od prosjeka u godinama provođenja pokusa. Međutim, osim prosjeka oborina na prinos je imao veliki utjecaj sam raspored oborina tijekom pojedinih godina. Praktički se više ne mogu gledati prosjeci oborina tijekom godina veći i njihov raspored tijekom pojedinog mjeseca. Ovo je naročito karakteristično za 2013. godinu koja je prema ukupnoj godišnjoj količini oborina izuzetno kišna, no raspored i količina oborina tijekom perioda svilanja i metličanja kukuruza bio je izuzetno nepogodan za oprašivanje i oplodnju kukuruza.

Graf. 1. Praćenje kišnih i sušnih uvjeta-Kumulativna količina oborina-mjesec srpanj 2013.-izvor DHMZ

U pojedinim godinama na oplodnju i kasnije na prinos hibrida kukuruza imale su osim oborina veliki utjecaj visoke temperature u vrijeme svilanja i metličanja kukuruza (2007., 2011. i 2013. godine). Pokus hibrida kukuruza osim navedenih vremenskih nepogoda pogodila je 2008. godine tuča, 2011. godine nešto lošiji sklop (sjetva u vrijeme oborina), dok je 2012. i 2013. godine zabilježen izuzetno veliki napad kukuruznog moljca.

Graf. 3. Temperature Trnovčak srpanj 2013. godine (–t min;–t sred. ; –t max)

Kako su u 2013. godini zbog vremenskih prilika dobiveni drugačiji rezultati od rezultata provedenog proizvodnog pokusa hibrida kukuruza od 2006.-2012. godine potrebno ih je odvojeno interpretirati.

Tab. 3. Prosjek prinosa suhog zrna kukuruza FAO skupinama 300-500 od 2006.-2012. godine

Tab. 4. Prosjek prinosa suhog i vlažnog zrna FAO skupinama 200-600, 2013. godine

Ukoliko se usporedi prinos suhog zrna vidljivo je da je 2013. godina na području proizvodnog pokusa pogodovala vegetacijskim skupinama 200 i 300 dok je zabilježen značajno manji prinos kasnijih vegetacijskih skupinama zbog smanjene oplodnje.

Tab. 5. Analiza vegetacijske skupine 300 za period 2006.-2012.

Tab. 6. Analiza vegetacijske skupine 400 za period 2006.-2012.

Tab. 7. Analiza vegetacijske skupine 500 za period 2006.-2012.

Ukoliko zanemarimo vremenske prilike i ostale utjecaje vidljivo je da su hibridi vegetacijske skupine 500 u prosjeku većinu godina ostvarili veće prinose suhog zrna od hibrida vegetacijske skupine 300 i 400. Vidljivo je da se bez obzira na vegetacijsku skupinu uz primjenu preporučene agrotehnike za određeno područje i tlo odgovorajuće kvalitete mogu ostvariti prinosi znatno veći od prosjeka prinosa hibrida kukuruza u Republici Hrvatskoj bez obzira na klimatske i ostale nepogode tijekom proizvodne godine.

Tab. 8. Prosjeci bruto dohotka po FAO skupinama i godinama (2006.-2012.)

Tab. 9 Prinosi vlažnog zrna po FAO skupinama i ostvareni bruto dohodak u 2013. godini

Graf. 5. Usporedba prinosa vlažnog zrna period 2006.-2012. s 2013. godinom

Graf. 6. Usporedba bruto dohotka 2006.-2012. s 2013. godinom

Ekonomske analize napravljene su na bazi prosjeka bruto dohotka prema vegetacijskim skupinama, prema godinama i prosjek bruto dohotka svih godina praćenja pokusa. Bruto dohodak čine prosječan prinos sirovog zrna i njegova pripadajuća cijena za određenu vegetacijsku skupinu koja je postignuta na tržištu određene godine.

Prema prosjeku bruto dohotka u razdoblju od 2006.-2012. godine najpogodniji su se za gornji dio Međimurja pokazali hibridi vegetacijskih skupina 400 i 500, što 2013. godine nije bio slučaj već su hibridi ovih vegetacijskih skupina ostvarili znatno manji bruto dohodak (graf. 6.).

Isto je iz graf. 5. vidljivo i za prinose vlažnog zrna.

Prema svima analizama vidljivo je da na ekonomske parametre proizvodnje kukuruza najveći utjecaj ima tržna cijena kukuruza, nakon koje slijedi odnos prinosa i vlage, te ostali čimbenici.

Nažalost na vremenske prilike ne možemo utjecati i svaka proizvodna godina je karakteristična sama za sebe. Stoga bez obzira na dobivene rezultate 2006.-2012. godine u kojima su najprofitabilnije bile vegetacijske skupine 400 i 500 preporuka je da se na poljoprivrednom gospodarstvu u proizvodnju uključe hibridi kukuruza različitih vegetacijskih skupina, razlog je vidljiv u proizvodnoj 2013. godini.