Vijesti

Demonstracija – Prikaz sanacije voćnih stabala stradalih od ledene kiše

U srijedu, 26. veljače 2014., na OPG-u Pintar u Čabru održan je demonstracijski prikaz sanacije voćnih stabala stradalih od ledene kiše. Manifestaciju je organiziralo Slovensko kulturno društvo „Gorski kotar“. Kolege iz slovenske savjetodavne službe: Jasmina Slatnar i Anton Zavodnik vodili su prikaz sanacije voćnih stabala uz pomoć službenika Savjetodavne službe Primorsko-goranske županije Žarka Mulca i Predraga Janeša.

Razlozi ove intervencije su katastrofalne posljedice epohalne ledene kiše koja je devastirala ili oštetila, ne skoro sve voćke, već sve voćke ovog područja.

demonstracija_4_3_.jpg

Sanacija – voćnjak star oko 30-tak godina

Vitalnost pojedinih voćnih vrsta može biti zadovoljavajuća duži niz godina, ukoliko se takvim travnjačkim voćkama posveti briga i pažnja. Jabuka na sjemenjaku vitalna je 50-60 godina, šljiva 40-tak, kruška preko 80 godina. Revitalizacija i sanacija prikazana je na voćkama starosti 30-tak godina, a rodnost takvih voćaka možemo produžiti za 20-tak godina. Osim što su takve voćke sastavni dio kulturnog krajobraza, kroz preradu (sušenje, sok, ocat, vino) ostvaruje se i ekonomska dobit, pogotovo u krajevima koji se oslanjaju na proširenje turističke ponude na OPG-u kroz razvoj kontinentalnog turizma.

Osnovni principi sanacije:

  1. Procjena oštećenosti stabla te odluka da li se isto može sanirati.
  2. Polomljene grane odstraniti tako da rez bude što ravniji/zaglađeniji. U svaku pukotinu ili neravninu ulazi voda te ta područja mogu biti uzrok početka infekcije gljivičnim bolestima.
  3. Nakon reza preporuča se rane zaštititi preparatima za premazivanje. Ukoliko se radi o većim oštećenjima ili većem broju stabala, alternativno se može upotrijebiti i glina/ilovača u svrhu sprečavanja gubitka vode i sprečavanja infekcija.
  4. Procijeniti vitalnost postranih grana, njihovu razvijenost i razmještaj.
  5. Procijeniti odnos između rodnih pupova/grana i lisnih te inicirati porast vegetativnih grana i razvoja novih mladica/ljetorasta koristeći rez na čep.
  6. Obratiti pozornost na piramidalnu strukturu krošnje, obzirom na količinu osvjetljenja. Rez krošnje usmjeriti, ukoliko je to moguće, tako da svjetlost ulazi u krošnju i omogućava fotosintezu za novonastale mladice.
  7. Nakon nekoliko godina preporuča se raditi tzv. korekcijski rez, nakon što izbiju nove mladice. On se obavlja obzirom na položaj, konstrukciju krošnje, razvoj cvjetnih i lisnih pupova.

Naravno u ovako kratkom prikazu ne mogu se detaljno opisati pojedinosti svih zahvata. Stoga je predloženo da se organiziraju još dvije demonstracije sanacije voćaka u Primorsko-goranskoj županiji u to Gerovu i Fužinama. Predloženi datumi su 19. i 20. ožujka 2014.

Savjetodavna služba, radila je slične poslove revitalizacije voćaka, kroz projekt Interreg III A te je stručno osposobljena za ovu vrstu demonstracije.

demonstracija1_4_3.jpg

Polomljene skeletne grane – voćke starosti oko 8 godina

Sve gore navedene radnje, u biti su i poslovi koje će Savjetodavna služba moći raditi i kroz edukaciju poljoprivrednika kroz mjere Agrookolišnog programa (AOP), kroz mjeru „Travnjački voćnjaci“. Korisnik korištenjem budućih mjera može ostvariti pravo iste, prema pripadajućem na naknadu za izgubljenu dobit od 338 EUR/ha.

 

Georg Gal, dipl. ing. agr.
rukovoditelj Odsjeka

Žarko Mulc, dipl. ing, agr.
rukovoditelj podružnice

Predrag Janeš, struč. spec. ing. agr.
stručni suradnik