Epohalna devastacija šumskih područja Gorskog kotara od ledene kiše

Bukova stabla polomljena na gornjoj trećini debla. Postranih grana nema.

Primjeri pucanja stabala (na visini i u podnožju).

Mješovita šuma s brojnim polomljenim stablima bukve i izvaljenim stablima koja nisu izdržala pod teretom leda.

 Šumarak breza.

U mješovitoj šumi vidljivo je da devastacija nije samo uz putove, već i po cijelom prostranstvu. Iznimka su crnogorične šume, koje su zbog savitljivih grana prošle s manje oštećenja.

Velik broj izvaljenih stabala bukve u šumi iznad Čabra.

Oštećene su nepregledne površine šuma što je vidljivo iz priloženih fotografija. Duž cijelog puta od Delnica do Čabra moguće je vidjeti ovakve prizore. Ovaj gorski predio Hrvatske između Like i Slovenije, Jadranskog mora i Panonskog Pokuplja pruža se u smjeru od zapada prema jugoistoku. Dio Gorskog kotara je u sastavu Primorsko-goranske županije koja obuhvaća 1273 km² površine. Na tom prostoru živi 30.711 stanovnika, odnosno 24,1 stanovnika/km².

Gorski kotar je po bogatstvu netaknutih prirodnih ljepota jedno od najatraktivnijih kontinentalnih područja Europe. Tu se još uvijek može vidjeti divljač kojoj prijeti istrebljenje u drugim krajevima svijeta. Stoljetne zimzelene i bjelogorične šume su pogodno stanište mnogobrojne flore i faune. U ovim krajevima klima je planinska, ljeta su svježa, a zime duge i hladne. Zimi ima mnogo snijega tako da često u ovim krajevima godišnje bude i 120 dana snijega pa tako planina Snježnik nije slučajno dobila taj naziv. Ljudi koji žive u Gorskom kotaru najviše se bave šumarstvom i preradom drveta, stočarstvom, poljoprivredom i turizmom.

Prostor Gorskog kotara sadrži mnoge prirodne ljepote i znamenitosti. To su prirodni objekti, od nacionalnog parka Risnjak i strogih rezervata do specijalnih šumskih i botaničkih rezervata, park šuma i raznih drugih spomenika prirode.

Gorski kotar turistički je vrlo zanimljiv i zbog lova, posebno na visoku divljač, zbog stoljetnih šuma, slikovitih dolina, rijeka i jezera, ribolova, te zbog mnogih slikovitih turističkih i izletničkih mjesta.

Nacionalni park Risnjak, smješten je u Gorskom kotaru. Osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara. Osnovu parka čini masiv planine Risnjak, s vrhom na 1528 metara a 1997. površina parka povećana je na 6400 hektara.