OBAVIJEST TRŽNIM PROIZVOĐAČIMA MRKVE, PERŠINA I CELERA KORIJENAŠA 04.06.2014.

4. lipnja 2014.0

U mjesecu svibnju o.g. na većini je međimurskih lokaliteta izmjereno više od 100 mm oborina. Temperature zraka su u drugoj dekadi istog mjeseca bile nešto niže od prosjeka, ali su porasle u zadnjoj dekadi proteklog mjeseca. Od početka mjeseca lipnja o.g. gotovo svakodnevno bilježimo popodnevne pljuskove. Pritom bilježimo optimalne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća, poglavito mrkve, peršina i celera korjenaša. Već prije tjedan dana pojavljuju se i prvi znakovi sive pjegavosti celera na sjemenim glavama (Septoria apii). Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC. Narednog vikenda očekujemo dnevne temperature zraka 30-tak°C, uz jutarnje rose i povišenu vlažnost zraka, što će ubrzati pojavu i razvoj bolesti lišća korijenastog povrća!

Stoga proizvođačima preporučujemo pregledati polja i započeti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti. Tržne proizvođače mrkve koji su usjeve sijali u ranijim rokovima (odnosno kada su to uvjeti vlažnosti zemljišta ove sezone dopuštali), a lisna površina mrkve je veća od 30-tak cm, upozoravamo na uvjete zabilježene krajem svibnja i početkom lipnja o.g. za prvu pojavu i razvoj crne paleži lišća (Alternaria dauci).

Tablica 1. Mogući izbor fungicida u zaštiti usjeva mrkve od paleži i pepelnice lišća:

Fungicidi
Dithane DG Neotec

palež lišća, plamenjača
2,1 kg/ha
K=30 dana
Amistar 250 SC

palež lišća, pepelnica
1,0 lit./ha (4x)
K=10 dana
Nativo WG

palež lišća, pepelnica, bijela trulež

0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)
K=21 dan
Quadris SC
palež lišća mrkve

1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana)
K=14 dana
Score 250 EC

pepelnica, palež lišća

0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)
K=14 dana
Ortiva SC

palež lišća i pepelnica

0,8-1,0 lit./ha (2x) (razmak 10-14 dan)
K=14 dana
Ortiva Top SC

pepelnica, palež lišća i crna pjegavost korijena
0,8-1,0 lit./ha
K=14 dana
Difkor EC

palež lišća, smeđa pjegavost, hrđa, pepelnica

0,4-0,5 lit./ha (4x)
K=14 dana
 

Tablica 2. Izbor nekih sredstva sa dopuštenjem u našoj zemlji za zaštitu celera:

Fungicidi
Dithane DG Neotec
siva pjegavost
2,1 kg/ha
K=30 dana
Polyram DF
siva pjegavost
1,8 kg/ha
K=21 dan
Daconil 720 SC

(primjena zaliha do 30.6. 2014.)
siva pjegavost

2,1 lit./ha (3x) (razmak između tretiranja7-14 dana)
K=7 dana

Score 250 EC, Difkor EC
siva pjegavost

0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)
K=14 dana
Ortiva SC
pjegavost
0,8-1 lit./ha
 
Insekticidi

Vertimec EC, Kraft EC

grinje, tripsi, muhe lisni mineri

0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana)
K=10 dana
Karate Zeon

lisne uši i drugi insekti
0,15 lit./ha
K=3 dana
 
 

Tablica 3. Neka sredstva za suzbijanje štetnih organizama dopuštena za primjenu u peršinu:

Fungicidi
Nativo WG
pjegavost lista

0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)
K=21 dan
Score 250 EC

palež lišća, siva pjegavost
0,5 lit./ha (4x)
K=21 dan
 

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura početkom narednog tjedna kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je tek u vrlo vrućim ljetnim danima, a narednog vikenda očekujemo dnevne vrijednosti veće od 30°C.

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis