OBAVIJEST TRŽNIM PROIZVOĐAČIMA MRKVE, PERŠINA I CELERA KORIJENAŠA 24.07.2014.

24. srpnja 2014.0

Posljednja preporuka za zaštitu korijenastog povrća je upućena krajem prve dekade mjeseca srpnja o.g., odnosno prije 16 dana! U spomenutom smo razdoblju na lokalitetima uz rijeku Dravu zabilježili sparno i vruće vrijeme, sa vrlo toplim danima od 15.-20. srpnja o.g. (uz najviše dnevne temperature zraka +30°C), a nove oborine u količini 15-tak mm izmjerili smo 22. i 23. srpnja o.g. (mjerni uređaj "iMetos" na lokalitetu Orehovica uz akumulaciono jezero HE Čakovec)! Zbog razlike u temperaturama dana i noći bilježili smo česte jutarnje rose, primjerice mjernim je senzorima tijekom mjeseca srpnja o.g. na lokalitetu uz rijeku Dravu zabilježeno do današnjeg jutra vlaženje lišća u ukupnom trajanju 9.815 minuta! Pritom smo zabilježili vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća (Alternaria, Septoria), poglavito mrkve, peršina i celera korjeneša, pa je na netretiranim i slabije zaštićenim poljima već sredinom srpnja zaraza lišća mrkve i celera bila veća od 85 %! Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Snažnom razvoju ovih bolesti korijenastog povrća pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

U narednim danima očekujemo najviše dnevne temperature u rasponu od +26° do +29°C, a nove oborine najavljene su već narednog vikenda (26. i 27. srpanj o.g.).

Tablica 1. Mogući izbor fungicida za zaštitu mrkve od uzročnika bolesti lišća:

Fungicidi
Dithane DG Neotec

palež lišća, plamenjača
2,1 kg/ha
K=30 dana
Nativo WG

palež lišća, pepelnica, bijela trulež

0,3 kg/ha (3x) (minimalno 21 dan između pojedinih aplikacija!)
K=21 dan
Score 250 EC

pepelnica, palež lišća

0,3-0,5 lit./ha (3x) (najkraći razmak između prskanja 12-18 dana)
K=14 dana
Ortiva SC

palež lišća i pepelnica

0,8-1,0 lit./ha (2x) (razmak 10-14 dan)
K=14 dana
Difkor EC

palež lišća, smeđa pjegavost, pepelnica i hrđa
0,4-0,5 lit./ha
K = 14 dana
Signum DF

palež lišća, pepelnica
0,75-1 kg/ha (2x)
K = 14 dana
Ortiva Top SC

pepelnica, palež lišća, crna pjegavost korijena

0,8-1,0 lit./ha (2x)
K = 14 dana
Quadris SC
palež lišća mrkve

1,0 lit./ha (4x) (minimalni razmak između tretiranja 7 dana)
K=14 dana
 

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU protiv štetnih organizama:

Fungicidi
Dithane DG Neotec
siva pjegavost
2,1 kg/ha
K=30 dana
Score 250 EC
siva pjegavost

0,3-0,5 lit./ha (4x) (razmak između tretiranja 14 dana)
K=14 dana
Difkor EC
koncentrična pjegavost, pjegavosti, pepelnica, hrđa
0,4-0,5 lit./ha
K=14 dana
Ortiva SC
siva pjegavost
0,8-1,0 lit./ha
K=14 dana
Insekticidi
Vertimec EC
Kraft EC

grinje, tripsi, muhe lisni mineri

0,3-1,2 lit./ha (2x) (razmak između tretiranja 7-10 dana)
K=10 dana
Karate Zeon MC

Lisne uši i drugi insekti
0,15 lit./ha
K=3 dana
 

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u PERŠINU pri suzbijanju uzročnika bolesti:

Fungicidi
Nativo WG
pjegavost lista

0,3 kg/ha (3x) (minimalni razmak između tretiranja 21 dan)
K=21 dan
Score 250 EC

palež lišća, siva pjegavost
0,5 lit./ha (4x)
K=21 dan
Polyram DF
siva pjegavost

1,8 kg/ha sa 600 lit./ha
K=14 dana
Proplant
plamenjača
3 lit./ha
 

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celere korijenaša s porastom dnevnih temperatura ovog tjedna ponovno kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika celera u našoj zemlji imaju pripravci Vertimec i Kraft EC (vidi Tablicu 2.).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje mrkva vadi kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis