Uputa međimurskim vinogradarima! 04.09.2014.

800x600

Posljednja uputa za šestu zaštitu vinograda nakon cvatnje je upućena 4. kolovoza o.g. (i ponovljena zbog važnosti 12. kolovoza o.g.), odnosno prije mjesec dana!

U posljednjih je mjesec dana na mjernom lokalitetu Trnovčak izmjereno čak 259,2 mm kiše, pa su zabilježeni optimalnu uvjeti za razvoj vršne plamenjače lišća (Plasmopara viticola) i najopasnijih tehnoloških bolesti grožđa: kisele truleži (Acetobacter spp.) i sive plijesni (Botrytis cinerea).

Po zbroju srednjih dnevnih temperatura od početka mjeseca travnja do početka mjeseca rujna ove godine (∑=1.111°C) se značajno razlikujemo u odnosu na prethodnu 2013. sezonu, ali na 9 vinskih sorata (muškat otonnel, pinot bijeli, sauvignon, traminac, chardonnay, pinot sivi, silvanac zeleni, pinot crni i muškat žuti) je prosječni sadržaj šećera manji  za 3°Oe a prosječan sadržaj ukupnih kiselina veći za 2,5 grama/litru nego prošle godine u isto vrijeme!

Zbog velikih količina oborina u proteklih 30-tak dana, a stabilno razdoblje još nije najavljeno u narednim danima, moguće je po iskustvima iz ranijih sezone (npr. 2010.) očekivati pucanje bobica nekih sorata (npr. muškat, moslavac bijeli ili šipon, pinot sivi, neki klonovi rajnskog rizlinga i sauvignona i dr.), te početak razvoja kisele truleži (Acetobacter) (na sortama ranijeg dozrijevanja – npr. pinot sivi, muškat žuti i dr.), odnosno sive plijesni (Botrytis) (na sortama kasnijeg dozrijevanja – npr. moslavac bijeli ili šipon, rajnski rizling). Jače pucanje bobica grožđa smo bilježili u bujnijim nasadima i jače rodnosti (pojačane gnojidbe dušičnim gnojivima). Snažniji razvoj ovih tehnoloških bolesti grožđa također bilježimo u nasadima napadnutim pepelnicom, oštećenim tučom krajem zadnje dekade mjeseca srpnja o.g., kao i na položajima (sortama) gdje je grožđe jače napadnuto octenim mušicama.

U danima od 16. kolovoza do 3. rujna o.g. na praćenim smo lokalitetima (Sv.Urban, Trnovčak, Orehovčak) zabilježili vrlo slabu populaciju treće generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), od koje ne očekujemo ekonomske štete.

Osim zdravstvenog stanja grožđa na sam početak berbe značajno utječe kemijski sastav grožđa (npr. sadržaj ukupnih kiselina i šećera, pH vrijednost mošta) i kategorija vina koju vinogradar želi proizvesti.

Još uvijek je moguće u prvom tjednu mjeseca rujna provesti preventivno tretiranje zone grožđa protiv razvoja sive plijesni (Botrytis) (naročito u vinskih sorata kasnijeg dozrijevanja) u nasadima gdje se planiraju kasnije berbe. U našoj zemlji za tu svrhu dopuštenje sa propisanom karencom 21 dan za vinske sorte imaju pripravci Switch WG (0,08 %) i Teldor SC (0,1-0,15 %). Moguće im je dodati i folijarna vodotopljiva gnojiva sa naglašenim sadržajem fosfora i kalija!

Još sredinom 1990-tih godina znanstvenici su procijenili da unatoč svim poduzetim mjerama zaštite prosječne štete na urodima grožđa u našoj zemlji iznose 33 %, a najveći dio tih šteta (gotovo 80 %) pričinjavaju uzročnici biljnih bolesti. Najznačajnije tri bolesti koje se javljaju u kontinentalnoj regiji, a protiv kojih svake sezone poduzimamo izravne mjere suzbijanja primjenom fungicida su pepelnica (Erysiphe necator), plamenjača (Plasmopara viticola) i siva plijesan ili trulež grožđa (Botrytis cinerea). Njihova pojava jako ovisi o vremenskim (ne)prilikama tijekom vegetacije vinove loze, a dobro je poznato da vlažne i tople godine naročito pogoduju razvoju biljnih bolesti u vinogradima.

Zima 2013./14. je bila nadprosječno topla, pa je vegetacija vinove loze započela već zadnjih dana mjeseca ožujka, što je 20-tak dana ranije nego prosječnih sezona. Ipak, hladni i sjeverni vjetrovi zabilježeni početkom, sredinom i krajem mjeseca svibnja o.g. taj su raniji početak vegetacije "zaustavili", pa se cvatnje loze odvijala u višegodišnjim prosjecima, od 5.-15. lipnja o.g.!

Od početka mjeseca travnja do kraja mjeseca kolovoza zbroj prosječnih dnevnih temperatura većih od 10°C iznosio je na mjernom lokalitetu Orehovčak (mjerni uređaj "CDA Agra" u vinskoj lozi moslavac bijeli ili šipon) 1.111°C, te po tim vrijednostima u odnosu na ranije dvije sezone (2013. i 2012.) u ovogodišnjoj vegetaciji "nedostaje" 12 do 15 vrlo toplih i vrućih ljetnih dana s najvišim temperaturama oko +30°C!

U Međimurskom vinogorju, kao najsjevernijoj hrvatskoj vinogradarskoj regiji prosječno godišnje bilježimo 808 mm oborina, od čega u razdoblju vegetacije biljaka pada oko 450 mm kiše. Na mjernom lokalitetu Trnovčak uređajem "iMetos" smještenim u vinskoj sorti rajnski rizling od 1. siječnja do 3. rujna 2014. godine smo ukupno zabilježili 843,8 mm oborina! Samo od početka mjeseca kolovoza o.g. i prva tri dana mjeseca rujna na istom je lokalitetu palo čak 259,2 mm kiše!

Tablica 1. Količina izmjerenih oborina (mm) po mjesecima tijekom 2014. sezone od 1.1. do 3.9. na lokalitetu Trnovčak (mjerni uređaj "iMetos"):
siječanj	veljača	ožujak	travanj	svibanj	lipanj	srpanj	kolovoz	rujan
18,8	132,8	8,2	82,6	132,2	98,4	120,6	173,6	85,6

U takvim je uvjetima prema podacima i preporukama Savjetodavne službe trebalo poduzeti 50 % više usmjerenih mjera zaštite vinograda protiv najvažnijih štetnih organizama – poglavito najvažnijih bolesti: pepelnice i plamenjače! Vrlo je važno bilo suzbijati njihove primarne (nevidljive) zaraza do početka cvatnje, jer nakon pojave njihovih prvih znakovna sredinom mjeseca lipnja o.g. sekundarne zaraze u nezaštićenim vinogradima nije bilo moguće zaustaviti.

Stoga će na sam početak berbe grožđa u 2014. sezoni osim epohe dozrijevanja vinskih sorata i kategorije vina koja želimo proizvesti (vina iz normalnih ili kasnih berbi), zdravstveno stanje grožđa sigurno biti jedan od presudnih čimbenika!

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Obična tablica"; mso-style-parent:""; font-size:10.0pt;"Times New Roman","serif";}