Savjet, Stočarstvo

Pljesnivost klipova kukuruza trajan je problem u proizvodnji i skladištenju kukuruza. Tzv. „skladišnim plijesnima“ (Aspergillus, Pencillium) pogoduju visoke temperature i niska vlažnost (13-18 %). Naprotiv, tzv. „poljskim plijesnima“ (Fusarium, Gibberella, Alternaria) pogoduju niže temperature te viša vlažnost (18 i više %). 2013. godina klimatski je pogodovala „skladišnim plijesnima“, a 2014. godina bila je skoro idealna za razvoj „poljskih plijesni“. Pljesni roda Fusarium invadiraju kukuruz u vrijeme zriobe. Fuzariozna pljesnivost klipa i zrna prisutna je na mnogim parcelama. Sekundarni klipovi i klipovi koji su zbog manjka kalija u ishrani kukuruza ostali nedovršeni, izvrstan su medij za razvoj fuzarioznih plijesni. Gljivice duboko prodiru u sva tkiva klipova, pogotovo sekundarnih i tercijarnih, gdje tokom metabolizma izlučuju štetne mikotoksine. Berbom takvog kukuruza za zrno i silažu, gljivice i njihovi štetni metaboliti dospijevaju u stočnu hranu.

Na normalno razvijenim klipovima najčešće su pokvareni vrhovi, a rjeđe cijeli klip

Slabo ishranjeni klipovi kalijem i sekundarni klipovi ostaju nedovršeni i izvrstan su medij za plijesni

Propali sekundarni klipovi invadirani plijesnima roda Fusarium

Presjek sekundarnog klipa. Klip je totalno razoren fuzarioznim plijesnima. Kod siliranja cijele stabljike kukuruza, žarište ove infekcije naći će se u silažnoj masi.

Fuzariozom uništeni klip

Detalj klipa razorenog fuzariozom

Presjek zdravog i fuzariom zahvaćenog klipa

Hranidba ovakvim kukuruzom može uzrokovati mikotoksikoze. Najčešći Fusarium toksini u kukuruzu su: Deoksinivalenol (DON, vomatoksin), Nivalenol, 3-acetildeoksinivalenol, T- 2 toksin, HT- 2 toksin, Zearalenon, Fumonizin B1, Fumonizin B2.

Tablica: Količine mikotoksina koje utječu na zdravlje životinja nakon određenog vremenskog perioda (Izvor:http://www.oardc.ohiostate.edu/ohiofieldcropdisease/Mycotoxins/mycopagedefault.htm)

Najviše spominjani fusarium toksin je zearalenon. Danas je poznato 15 derivata zearalenona Resorpcija zearalenona u probavnom sustavu je vrlo mala, svega oko 3 %. Otrovnost zearalenona je također vrlo mala ali zabrinjava njegov estrogeni učinak. Naime, zearalenon je strukturni analog ženskom spolnom hormonu estrogenu, točnije, beta-estradiolu. U spolnim stanicama veže se za njegove receptore i oponašajući ga remeti spolne funkcije.

Mehanizam djelovanja zearalenona. Izvor: Oldenburg et al. (2000)

U praksi se najčešće navode primjeri negativnog utjecaja zearalenona na svinjama. Kod prasadi su to zacrvjenele i otečene zadnjice a kod odraslih ženki uz to se može javiti i prolapsus. Grla pokazuju znakove lažnog tjeranja.

Znakovi djelovanje zearanelona kod svinja (izvor:http://www.pig333.com/clinical-case-of-the-world/mycotoxin-poisoning-on-a-sow-farm_8749/)

Kod krava koje su konzumirale krmiva invadirana zearanelonom, lažno tjeranje može neprestano trajati jedan do dva tjedna. Naravno da pokušaji osjemenjivanja takvih grla završavaju neuspjehom. Prestankom uzimanja invadiranih krmiva znakovi nestaju za pet do sedam dana.

Zearanelon se taloži u tkivu. Njegov sintetički derivat Zearanol (tvorničko ime Largro) poznat je kao biostimulator, tj. kao promotor rasta goveda. Nepoštivanjem karence od 65 dana, zaostaje u mesu, što je u Europi dovelo do ranijeg spolnog sazrijevanja djevojčica. Iako se proizvodi u Irskoj, upotreba ovog derivata u Europi je zabranjena.

Sintetički derivat zearalenona, zearanol, koristi se kao biostimulator rasta mišićne mase goveda. Izvor fotografije: http://p6.storage.canalblog.com/64/19/855941/93267055.png

Za sada europska komisija preporuča praćenje zearalenona. U slučaju problema vezanih za zearalenon, posavjetujte se sa stručnjacima oko mikofiksatora. Prilikom sumnje na korištenje hormona rasta, ne zaboravite analog zearalenon.