KONOPLJA – NOVA – STARA poljoprivredna kultura u Hrvatskoj

konoplja_1211_.jpg

Slika 1. Konoplja na dlanu

OSNOVNO O PROJEKTU KrONOPLJA

Konoplja je jedna od najstarijih i najvažnijih biljaka koja ima vrlo široku primjenu u različitim industrijskim granama. Pored vlakna, konoplja daje sjeme iz kojeg se dobiva ulje i uljane pogače. Drvenasti dio stabljike – pozder uspješno se koristi za proizvodnju celuloze, papira, te ekološkog građevinskog materijala za zvučnu i toplinsku izolaciju. 

Gordan Masnjak, diplomirani stručnjak za organizaciju i upravljanje, inženjer, volonter, aktivista i kolumnista, ujedno je i inicijator i osnivač projekta KrONOPLJA.

Osnovni cilj projekta je promicanje, razvitak i unapređenje uzgoja konoplje te povratak ove tradicionalne biljke u poljoprivredni i gospodarstveni sustav Republike Hrvatske uz maksimalno korištenje svih resursa koji postoje u društvenom i gospodarskom potencijalu, prije svega poljoprivrednika, obrtnika, malih i srednjih poduzetnika. Riječ je o održivom razvoju uz poštivanje očuvanja prirode i bio raznolikosti, kao općih dobara društva.

Projekt se bavi biljkom konopljom (http://hr.wikipedia.org/wiki/Konoplja ) bez obzira je li riječ o industrijskoj ili medicinskoj konoplji odnosno neovisno o njezinoj primjeni. Predstavljanje biljke i promidžba vrši se preko Facebook stranice Industrijska konoplja, uz upoznavanje javnosti sa svim vrstama konoplje, uključujući medicinsku konoplju. Osnovni zadatak je upoznati javnost sa svim prednostima i mogućnostima uzgoja i korištenja biljke u svim gospodarskim područjima, skidajući označavanje  ove biljke kao nedozvoljene za uzgoj i korištenje, odnosno izvršiti legalizaciju iste kroz zakonsku regulativu. 

U Hrvatskoj se trenutno od konoplje može iskorištavati samo sjeme i tu je najveći problem. Stabljika, lišće i korijen moraju se zaorati ili uništiti na neki drugi način dok se u svijetu svi dijelovi biljke koriste za gotovo trideset tisuća raznih proizvoda.

Trebalo bi promjeniti svega nekoliko riječi u našem zakonu. Za Ministarstvo zdravlja industrijska konoplja je droga, bez obzira koliko malo THC-a sadrži u sebi. To je svega 0,2 % što nikako nije potentno i teško da se s tom biljkom netko može drogirati. Najveći proizvođač industrijske konoplje u svijetu je Kanada, a sije je i pola Europe.

Upravo naše podneblje idealno je za uzgoj, a kako je i bivša država bila svojevrsni gigant u poljoprivrednoj proizvodnji i industrijskoj preradi ove biljke, u “Projektu Kronoplja” mišljenja su da ju što prije treba ponovo uvesti u poljoprivredu i industriju, te medicinske svrhe.

Jako je bitno da konoplja ponovo postane domicilna biljka, jer je na ovim prostorima, obzirom na blagodati klime i našeg tla, to i bila kroz stoljeća. U Europi smo optimalna zemlja za ekološku proizvodnju konoplje. Projekt od 2012. godine okuplja i prve uzgajivače konoplje koji su na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj zasijali konoplju. U trećoj godini uzgoja imamo već i određenu proizvodnju više vrsta proizvoda koji su nastali iz sjemenki: hladno prešano ulje, proteinsko brašno, razni kozmetički proizvodi i sl.

Većina znanstvene zajednice, fakulteti i brojni sveučilišni profesori sve više podržavaju iskoristivost cjelovite biljke, lista, stabljike i korijena, a ne samo sjemena.

U Hrvatskoj je oko 660 ha poljoprivrednih površina zasijano konopljom.  Po ukupnim površinama na kojima je zastupljena konoplja u Europi predvodi Francuska s 10.000 ha, dok smo mi na trećem ili četvrtom mjestu, a već u idućoj godini, nositelji projekta u Hrvatskoj predviđaju oko 2.000 ha površina pod konopljom.

IZVJEŠTAJ SA DOGAĐANJA

konoplja1_1211.jpg

Slika 2. Radionica pod vodstvom Savjetodavne službe  

U sklopu događanja KrONOPLJA od 17-19. listopada 2014. organizirano je šest stručnih radionica različite tematike na kojima su se prisutni mogli upoznati s proizvodnjom, preradom i upotrebnom vrijednošću industrijske konoplje.

Predavanja i radionice bile su jako dobro posjećene što upućuje na velik interes za proizvodnju industrijske konoplje. Radionice su bile organizirane na način da su predstavljale spoj znanosti, struke i iskustava prvih proizvođača i prerađivača. 

Na radionici s temom “Mjesto i uloga konoplje u poljoprivredi” prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o proizvodnji i korištenju konoplje kroz povijest pri čemu je naglasio veliku ulogu konoplje u fitoremedijaciji, jer pridonosi pročišćavanju tla od teških metala.

Prof. dr. sc. Milan Pospišil s Agronomskog fakuteta u Zagrebu osvrnuo se na značaj konoplje u Hrvatskoj obzirom da je u 2014. godini prema statističkim podacima zasijana na 658 ha. Ove godine je to značajan porast površina u odnosu na nekoliko desetaka ha površina prije 3 godine kada su se počele izdavati dozvole za proizvodnju. Između ostalog istaknuo je nekoliko važnih čimbenika u proizvodnji o kojima treba voditi računa, a to su:

  • konoplju nikako ne sijati kao prvu kulturu na zapuštenim tlima,
  • ne kasniti sa sjetvom,
  • usjev guši korove samo kad je gustog sklopa,
  • pravilni izbor sorte i
  • poznavanje roka žetve.

Proizvođači i prerađivači Nikola Planinić i Josip Plavec iznijeli su vlastita iskustva u proizvodnji konoplje naglasivši važnost pripreme zemljišta, roka sjetve i žetve.

O agrotehnici proizvodnje i iskustvima s terena govorila je Dragica Tresk Penezić, viša stručna savjetnica za ratarstvo iz Savjetodavne službe, te je posebno ukazala na probleme koji su se javljali ovih godina u proizvodnji i još uvijek su prisutni kod većine novih proizvođača. Za uspješnu proizvodnju industrijske konoplje od izuzetne su važnosti izbor parcele, poznavanje pedoklimatskih uvjeta, zakorovljenosti, izbor sorte (malo je podataka o sortama), žetva (jer još uvijek nema adekvatne mehanizacije), sušenje i na kraju tržište da bi proizvodnja bila isplativa.

Dr. sc. Marinko Petrović iz Centra za kontrolu namirnica PBF-a, dr. sc. Stribor Marković s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Miloš Grubešić, dipl. ing. kemije govorili su o nutritivnim vrijednostima, te medicinsko-farmaceutskoj uporabi ulja sjemenki industrijske konoplje. Ulje sjemenki industrijske konoplje nalazi se u grupi najkvalitetnijih jestivih ulja i ima najbolje izbalansiran odnos omega 3 i omega 6 masnih kiselina.

Stručnjaci s Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta govorili su o industrijskoj konoplji kao građevinskom materijalu i istaknuli da bi za izgradnju jedne prosječne kuće bilo dovoljno 1 ha usjeva. Usitnjena stabljika može se koristiti kao gradivo za zid, žbuku, pod, izolaciju i slično, pomiješana s gašenim vapnom. Konoplja jedino nema nosivost.

Poslije predavanja imali smo priliku i u praksi (prostor ispred ulaza u paviljon) vidjeti korištenje konoplje u građevinarstvu te je najavljena međunarodna radionica korištenja konoplje u građevinarstvu na Krku koncem mjeseca studenog.

konoplja2_1211.jpg 

Slika 3. Praktična radionica–konoplja u građevinarstvu

Tijekom 3 dana trajanja radionica govorilo se o industrijskoj konoplji i njenoj primjeni u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, u građevinarstvu, proizvodnji biomase. Bilo bi interesantno da se tematski obradilo i njeno korištenje u proizvodnji tekstila. Po pitanju njene proizvodnje za vlakno zakonska regulativa je nedefinirana. Očekuju se promjene u smislu mogućnosti korištenja i drugih dijelova biljke osim sjemenki novim Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje.

Osim o industrijskoj konoplji, tijekom predavanja se govorilo i o medicinskoj konoplji, te su se mogla čuti različita mišljenja stručnjaka.

Ovim događanjima u nedjelju je prisustvovala i saborska zastupnica dr. sc. Mirela Holy poduprijevši zahtjeve za legalno korištenje cijele biljke industrijske konoplje, ali je istaknula i važnost promjene zakona i omogućavanje korištenja medicinske konoplje za one koji, nažalost pomoć trebaju tražiti  izvan granica svoje Domovine.

konoplja3_1211.jpg 

Slika 4. KrONOPLJA LIVE

Kao zaključak ovih trodnevnih događanja može se reći da postoji zainteresiranost poljoprivrednika za industrijsku konoplju, ali da nemaju dovoljno informacija o proizvodnji i proceduri prijave i registracije. To je pogotovo bilo vidljivo zadnjeg dana na cjelodnevnom plenarnom KrONOPLJA LIVE programu gdje smo u nekoliko navrata bili kao Služba prozvani, i samo zahvaljujući našem sudjelovanju prisutnima je pojašnjena naša uloga. Istaknuta je potreba za stalnim učenjem i međusobnom komunikacijom proizvođača konoplje i stručnjaka.

Smatramo, ali i sam voditelj projekta KrONOPLJA je istaknuo, da je uloga Savjetodavne službe značajna za daljnji razvoj i širenje proizvodnje konoplje kroz pružanje stručne pomoći u primjeni pravilne agrotehnike. Također, kao specijalizirani djelatnici Savjetodavne službe prisutni na terenu cijele Hrvatske, možemo pomoći i u upućivanju poljoprivrednika na zakonske procedure neophodne prilikom proizvodnje i prerade.

Dragica Tresk Penezić, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica

Višnja Magdić, dipl. ing. agr.,
viša stručna savjetnica