Osvrt, Vijest

Sastanak je organiziran u okviru provedbe nacionalne strategije vezano za šume i pašnjake u Albaniji potpomognute od strane međunarodne organizacije "International Land Coalition". Na sastanku su sudjelovali predstavnici krovnih saveza udruga privatnih šumovlasnika iz sedam zemalja regije i Balkana. Tako su sastanku nazočili po dva predstavnika iz Albanije, Kosova, BiH, Bugarske, Makedonije, Crne Gore i Hrvatske. Hrvatsku je na ovom sastanku predstavljala dvočlana delegacija u sastavu Miljenko Županić, tajnik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika ujedno i zaposlenik Hrvatskog šumarskog instituta, Centra za urbane i privatne šume te Mario Vlašić, viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika iz Podružnice Međimurske županije Savjetodavne službe. Sastanak je koncipiran kroz zajednički susret, raspravu i izmjenu informacija vezano uz problematiku privatnih šuma, prava samih šumovlasnika u regiji te buduće zajedničke izazove u okviru integracijskog procesa u EU.

U prvom dijelu sastanka predsjedavajuća Regionalnog centra za šumarstvo i ruralni razvoj (REFORD) Albora Kacani održala je prezentaciju vezano uz događanja provedena tijekom 2013-2014. REFORD je nevladina, neprofitna organizacija osnovana 2010. od strane grupe šumarskih inženjera u suradnji sa nacionalnim savezima udruga privatnih šumovlasnika Makedonije, Albanije i Kosova. REFORD kao organizacija fokusirana je na privatne i komunalne vlasnike šuma, ruralni razvoj tih zajednica i njihovih aktivnosti te na pomaganju održivog upravljanja šumama. Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika također je član REFORD-a.

Nakon toga je slijedilo prezentiranje predstavnika svake države sudionice o problematici svojeg nacionalnog privatnog šumarstva te izazovima o pravima samih šumovlasnika. Nakon prezentacija slijedilo je prepoznavanje zajedničkih izazova i moguće aktivnosti proizašle iz pojedinačnih prezentacija svake države sudionice što će biti ugrađeno u zajedničkoj rezoluciji. Problemi vezani uz prava šumovlasnika i svega što je vezano uz održivo gospodarenje privatnim šumama unutar regije ima dosta dodirnih točaka. Tako su kao glavni problemi naglašeni nesređenost imovinsko-pravnih odnosa, veliki broj ilegalnih sječa, prava samih šumovlasnika u matičnim državama koja su vrlo mala u većini zemalja, mali utjecaj šumovlasnika u kreiranju nacionalne šumarske politike, zakonska regulativa u nekim državama je komplicirana, neprovođenje zakonske regulative, radove u privatnim šumama moraju financirati sami šumovlasnici, nezainteresiranost mlađe populacije stanovništva za bavljenje šumarstvom, usitnjenost posjeda, slaba otvorenost privatnih šuma…

U daljnjem tekstu ću dati kratki pregled općih podataka o privatnim šumama za svaku državu sudionicu ovog susreta. 54 % teritorija Crne Gore su pod šumom, a od toga u privatnom vlasništvu je 1/3 svih šuma odnosno njime gospodari 50000 šumovlasnika. Sa 2007. kreće novi proces nacionalne šumarske politike te tijekom 2008.g počinje intenzivniji proces udruživanja šumovlasnika i osnivanja udruga. 42 % teritorija Kosova su pod šumom, a od toga je 40% u privatnom vlasništvu. Cjelokupno gospodarenje šumama Kosova (državne i privatne šume) je pod upravom Šumarske agencije Kosova. 2005. osnovana je nacionalna udruga privatnih šumovlasnika. 40% teritorija Makedonije je pod šumama, a od toga je 11 % u privatnom vlasništvu odnosno njime gospodari 60000 šumovlasnika. Proces udruživanja šumovlasnika u udruge u Republici Makedoniji krenuo je 1997. 50 % ukupne površine Albanije je pod šumama i pašnjacima. Do početka 2013. 900000 ha šuma i pašnjaka dat je u nadležnost jedinica lokalne samouprave. 30 % šumskih površina Albanije je u privatnom vlasništvu i njime gospodari 600000 vlasnika čije interese zastupa Nacionalna organizacija komunalnih šuma i pašnjaka Albanije. Postotni udio privatnih šuma u Bugarskoj je oko 24 % te je proces povrata šumskih površina krenuo 2001. kada su šumske površine vraćene privatnim šumovlasnicima, pravnim osobama i općinama. U Bugarskoj je ukupno oko 840000 šumovlasnika. Udruživanje privatnih vlasnika šuma u Bugarskoj počelo je 2002.

50 % teritorija Republike Srpske je pod šumama, a od toga 22 % je u privatnom vlasništvu te njima gospodari 390000 šumovlasnika. Zanimljivost Republike Srpske je da što se tiče Programa gospodarenja cjelokupna površina privatnih šuma je obuhvaćena Programima gospodarenja.

Nakon povratka iz Albanije mogu ustvrditi što se tiče stanja i brige oko privatnih šuma u Hrvatskoj te same nacionalne šumarske politike situacija je mnogo bolja nego u ostalim državama sudionicama ovog sastanka, ali i da postoji mogućnost napretka.   

Mario Vlašić, dipl. ing. šum
viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika