Preporuke, Voćarstvo i maslinarstvo

Od 10. travnja o.g. najviše dnevne temperature zraka prelaze vrijednosti +20°C pa od početka ovog tjedna cvatnjom započinje sorta idared, a naknadno sorte braeburn i jonagold. Ovih dana očekujemo i početak cvatnje sorte jabuka  zlatni delišes.

Meteorolozi u narednim danima najavljuju toplo razdoblje s najvišim dnevnim temperaturama od +20° do +24°C, a moguće oborine najavljuju se u večernjim satima krajem ovog tjedna (17. travnja o.g.)! Ponovno će biti i vjetrovito. Cvatnja je vrlo osjetljivi razvojni stadij jabuka i krušaka na moguće zaraze najopasnijim bolestima – uzročnikom krastavosti i bakterijskom paleži. Pri izboru sredstva za zaštitu bilja u cvatnji voditi računa o mogućem negativnom utjecaju na klijavost polena i potencijalnoj opasnosti i otrovnosti na oprašivače! Uz optimalne temperature između +18° i +24°C za razvoj dominantne bolesti jabuka i krušaka, uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) potrebno je dovoljno vlage (kiše), što u proteklih 20-tak dana nismo zabilježili. Mogućim porastom temperature zraka u drugom dijelu cvatnje, sa mogućim kišama uz povećanu populaciju oprašivača, raste opasnost od infekcija uzročnikom bakterijske paleži (Erwinia amylovora), naročito u nasadima gdje se ova karantenska bolest razvijala prethodnih sezona.

Broj i razmak tretiranja, te izbor fungicida protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia) (prema Tablici 1.) prvenstveno ovisi o količini i rasporedu oborina u narednom razdoblju!

Tablica 1. Izbor pripravaka (fungicida) za zaštitu jabuka i krušaka od uzročnika krastavosti (Venturia)  tijekom i krajem cvatnje:

*djelatne tvari uz krastavost suzbijaju i pepelnicu

S početkom cvatnje bilježimo i prvu pojavu crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi)  iz zimskih jaja, naročito na osjetljivim sortama jabuka (npr. crveni delišes, zlatni delišes, elstar, gala, braeburn). Stoga voćarima koji u prvim zaštitama nisu koristili povišene količine mineralnog ulja preporučujemo pratiti njihovu populaciju. Kada na osjetljivim sortama ima više od 10-tak pokretnih stadija crvenog voćnog pauka po listu svakako preporučujemo primjenu nekog od specifičnih akaricida (vidi Tablicu 2.)

Tablica 2. Pripravci (akaricidi) za suzbijanje crvenog voćnog pauka (Panonycus ulmi) u integriranoj proizvodnji jabuke:

*vrlo otrovan i opasan za pčele, pa ne koristiti ovu djelatnu tvar u cvatnji ili precvjetavanju

U nasadima krušaka kontrolirati populaciju kruškine buhe (Psylla pyri), a mjere suzbijanja provoditi nakon što iz odloženih jaja razvojem započne barem 30 % ličinki (nakon cvatnje krušaka) (pripravcima u Tablici 3.).

Tablica 3. Pripravci registrirani u Republici Hrvatskoj za suzbijanje kruškine buhe:

*djelatnim tvarima dodati mineralno ulje 0,25-0,5 %

**pripravak registriran za suzbijanje crvenog voćnog pauka na jabučastim voćkama, ali istovremeno vrlo učinkovit na kruškinu buhu

Utrošiti barem 450-500 litara škropiva/ha, u rodnim nasadima uz uređaje bez dodatne opreme za rad. Neki od akaricida i većina insekticida iz skupine regulatora razvoja kukaca u vrlo opasni za pčele, pa poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na pčele (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)! Svakako tretirati u doba dana kada pčele medarice ne lete.

Tablica 4. Za pčele vrlo otrovna i opasna sredstva za zaštitu bilja (insekticidi) koja su u našoj zemlji dopuštena za primjenu u višegodišnjim nasadima (voćnjaci i vinogradi) (pčele jako stradaju ako se prskanje obavlja tijekom njihova leta, ali zbog njihove perzistentnosti i narednih 5 dana nakon tretmana):

VAŽNO: Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. godine insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Rapid, Congo, Dali i Kohinor 200 SL ) je zabranjena folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela)! Do zabrane su dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr