Obavijest proizvođačima ozime pšenice o završnoj zaštiti klasja i vršnog lišća! 11.05.2015.

Sukladno novom Kodeksu otkupa žitarica i uljarica, koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede u studenom protekle godine, prilikom otkupa pšenice u žetvi 2015. sezone po prvi puta će se primjenjivati razredi kvalitete pri čemu će postotak proteina u zrnu biti odlučujući čimbenik. Na kvalitetu zrna pšenice u žetvi od presudne je važnosti izbor sorte, razvoj vremenskih uvjete tijekom razdoblja vegetacije usjeva i primijenjena agrotehnika (npr. gnojidba, zdravstvena zaštita od neželjenih organizama – uzročnika bolesti, korova i štetnika). Uz sve mjere zaštite, prema višegodišnjim procjenama prosječni gubitci od štetnih organizama u hrvatskoj proizvodnji ozime pšenice iznose čak 27 %! Protekle je 2014. sezone proizvodnju pšenice u cijelom području kontinentalne Hrvatske obilježila epidemija žute hrđe (Puccinia striiformis) pri čemu je na vrlo osjetljivim sortama zabilježena zaraza lišća od 75-100 % (npr. Anica, Super Žitarka, Irena, Lucija, Kraljica, Katarina, Lorena i dr.), a smanjenje prinosa je iznosilo čak 57,5 %! No, osim žute i drugih vrsta hrđa (Puccinia spp.) na žitaricama se pojavljuju još mnogobrojne gljivične bolesti, od čega su na pšenici vrlo česte smeđa pjegavost (Septoria), pepelnica (Erysiphe), žuto-smeđa pjegavost (Pyrenophora) i palež klasića (Fusarium).

Tijekom listopada i studenog 2014. ponovno su već tijekom i neposredno nakon sjetve zabilježeni vrlo povoljni uvjeti vlaženja i temperature za vrlo rani razvoj i pojavu biljnih bolesti u žitaricama, pa smo već sredinom studenog pronalazili znakove uzročnika iz roda Pyrenophora (syn. Drechslera). Stoga smo već krajem ožujka o.g. preporučili suzbijati "prezimljujuću" populaciju biljnih bolesti na usjevima ozime pšenice i ječma. Naknadno tijekom travnja o.g. bilježimo veći broj vjetrovitih dana i značajno manje kiše nego protekle 2014. godine, pa je stanje zdravstvene ispravnosti pšenice početkom svibnja potpuno drugačije nego lani! Prve simptome žute hrđe pšenice (Puccinia striiformis) u istočnom dijelu Međimurja pronašli smo tek u prvom tjednu svibnja o.g.! Već u prvim danima svibnja započeo je početak klasanja na ranijim sortama pšenice posijanim u ranijim rokovima, premda je visina stabljike značajno manja od očekivanja!

Poznato je da struka već godinama proizvođačima pšenice preporučuje nakon klasanja što duže sačuvati zdravstveno ispravnim gornji i vodoravno prema zemlji položeni list i klas, kako bi dobili što veće, kvalitetnije i zdravstveno ispravne urode pšenice. Zbog razvoja biljnih bolesti na žitaricama, štete se u Europi procjenjuju 13,7-16,3 %, a višegodišnji pokusi provedeni u našoj zemlji potvrđuju da kompleks bolesti gornjeg lista i klasa (pepelnica, pjegavost lišća, smeđa pjegavost pljevica i palež klasa) može umanjiti urode pšenice 321 do 900 kg/ha (Cvjetković, 2003).

Stoga proizvođačima ozime pšenice u narednom razdoblju preporučujemo pratiti pojavu klasanja i početak cvatnje, te obaviti preventivnu zaštitu protiv uzročnika bolesti vršnog lišća i klasja!

U našoj zemlji na tržištu imamo više desetaka dovoljno učinkovitih fungicida za suzbijanje važnijih bolesti pšenica (Puccinia, Erysiphe, Septoria, Fusarium), a prema stranim i domaćim iskustvima dobru zaštitu vršnih organa pšenice daju primjerice slijedeći pripravci: Amistar 250 SC, Amistar Extra 280 EC, Amistar Opti,  Controlan KS, Duett Ultra SC, Prosaro 250 EC, Folicur 250 EW, Falcon EC 460, Artea Plus EC, Impact-C, Topsin 500 SC i slično. Koristiti veće propisane doze ili količine navedenih fungicida. Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja potrebno je utrošiti barem 350-450 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja! Također, redovito provjeravati prvu pojavu i stupanj zaraženosti usjeva lisnim ušima i ličinkama crvenog žitnog balca ili leme (Oulema melanopus), te po potrebi istovremeno primijeniti neki od dopuštenih insekticida (vidi Tablicu 1.). Istovremeno sa fungicidima i insekticidima se mogu koristiti i većina vodo-topivih hranjiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih kiselina, te fosfora i kalija.

Spomenuti fungicidi imaju propisanu karencu za žitarice 35-49 dana.

Tablica 1. Neki insekticidi za suzbijanje crvenog žitnog balca (Oulema melanopus):

*Dozvola za pripravak Rely 40 prestala važiti, a krajnji rok za maloprodaju i primjenu zaliha je 1.7. 2015.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr