Preporuke, Voćarstvo i maslinarstvo

Posljednjih desetak godina u mnogim kontinentalnim regijama naše zemlje je značajno porastao interes voćara za podizanjem novih nasada lijeske. Od početka novog milenija u Međimurju je udio lijeske u novopodignutim voćnim nasadima veći od 25 %. Pri uzgoju nekoliko grmova lijeske u okućnicama za vlastite potrebe ne provodimo mjere kemijske zaštite, ali u plantažnim nasadima tijekom godina se pojavljuju štetne kategorije organizama protiv kojih je potrebno provoditi nekoliko usmjerenih kemijskih zaštita. Od bolesti lijeske najveći pozornost posvećujemo zaštiti plodova od uzročnika truleži (Monilinia fructigena, Monilinia coryli). Premda se pojavljuje svake godine pepelnicu (Phyllactinia coryli) u nasadima lijeske najčešće nije potrebno suzbijati. Trenutno još nemamo informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane) u našoj zemlji. Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće štete čini ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum). Štetne grinje iz skupine šiškarica suzbijano rano u proljeće tijekom bubrenja i otvaranja pupova primjenom sumpora (dopuštenje u lijesci ima samo pripravak Cosavet DF, a uz smanjeni utrošak škropiva poznat je i dokazan postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice).

Svakako je najvažniji tehnološki štetnik protiv kojeg u nasadima lijeske tijekom vegetacije poduzimamo više puta mjere usmjerene zaštite ljeskotoč iz skupine štetnih pipa (uzročnik "crvljivosti" plodova). Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manje od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova. Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako krajem svibnja i početkom lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora)! U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50 % uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Kako u našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje ove bolesti, preporučuje se krajem svibnja ili početkom lipnja koristiti neki od bakarnih fungicida, a dopuštenje za primjenu u lijesci u našoj zemlji imaju samo pripravci Bordoška juha Caffaro 20 WP i Neoram WG.

Budući smo na svim mjernim lokalitetima u Međimurju od 20.-23. svibnja o.g. zabilježili vrlo velike količine oborina: od primjerice 84 (lokalitet Novakovec) do 156 mm (lokalitet Orehovčak –Železna Gora), svakako u drugom dijelu ovog tjedna proizvođačima lijeske preporučujemo primjenu jednog od dopuštenih bakarnih fungicida

Istovremeno se mogu poduzeti i mjere suzbijanja ljeskotoča, a dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika u lijeskama u našoj zemlji ima tiakloprid (Calypso 480 SC) (najviše 2 primjene tijekom sezone), a moguće ga je primijeniti istovremeno s bakrom. Vrlo je važno ljeskotoč suzbijati preventivno prije već zabilježenih šteta. Također, zadnjih godina u voćarstvu, pa tako i u nasadima lijeske, bilježimo rast populacije nekih fitofagnih vrsta stjenica (npr. Gonocerus, Palomena, Dolycoris). Stjenice sišu biljne sokove, u staničje slinom ispuštaju toksine i onemogućavaju normalan razvoj plodova, a naknadno se na plodovima lijeske oštećenim stjenicama također razvija trulež (npr. Nematospora). Pojavljuju se krajem svibnja i početkom lipnja, a preporučeni insekticid iz skupine neonikotinoida za suzbijanje ljeskotoča vrlo je djelotvoran i na stjenice.

U ekološkoj proizvodnji lijeske dopuštenje za suzbijanje štetnih stjenica ima pripravak na osnovi azadiraktina Neemazal – T/S (u količini 2-3 lit./ha).

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr