Uputa tržnim proizvođačima kupusnjača 08.06.2015.

Ovogodišnji proljetni mjeseci nisu bili idealni za  uzgoj ranih kupusnjača, prvenstveno zbog manjeg broja kišnih dana do zadnje dekade mjeseca svibnja, čestih kolebanja temperature i vjetrovitih dana, pa je takve usjeve trebalo u rano proljeće pokrivati paučinastom folijom a tijekom krajem travnja i u prvoj polovici svibnja navodnjavati. U zadnjoj dekadi mjeseca svibnja o.g. uz svježije smo razdoblje na svim smo lokalitetima bilježili iznadprosječne količine oborina (u okolici Čakovca tih je dana palo čak 139,4 mm), a prvi tjedan dana mjeseca lipnja su obilježile prave ljetne vrućine, gotovo svakog dana najviše dnevne temperature zraka su veće od +28°C.

Usjevi vrlo ranih kupusnjača čija je sadnja obavljena već tijekom mjeseca ožujka o.g., a bili su pokriveni paučinastom folijom, već su desetak dana u postupku berbe.

Sredinom mjeseca svibnja smo bilježili slabiju aktivnost leptira lisnih sovica (Mamestra), a brojnost njihovih gusjenica značajno raste u prvom tjednu mjeseca lipnja! U pravilu prije sadnje ranih kupusnjača rasad preporučujemo potapati u insekticidnu otopinu radi zaštite od prezimljujuće populacije kupusne muhe (Delia), a ista mjera daje kvalitetnu zaštitu od kupusnih buhača (Phyllotreta), lisnih uši (Brevicoryne) i kupusnih stjenica (Eurydema).

U vrijeme formiranja glavica usjevi ranog kupusa, kelja, cvjetače i brokule naročito su osjetljivi na napad gusjenica lisnih sovica (Noctuidae, Mamestra), kupusnih moljaca (Plutella xylostella) i kupusnih bijelaca (Pieris brassioce). Stoga se potrebni redoviti pregledi polja i nakon pojave prvih oštećenja u obliku nepravilno izgriženih lisnih rupa provoditi mjere usmjerene kemijske ili biološke zaštite.

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama:

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

Prema rokovima dospijeća i planu berbe ranih kupusnjača birati insekticide koji imaju propisanu kraću karencu, npr. u trajanju do 7 dana.

Ako sjeme i presadnice nisu kontaminirane, a prema iskustvima iz ranijih sezona opasnost od pojave bolesti ranih kupusnjača je značajno manja od usjeva čija sadnja započinje krajem svibnja i tijekom prve dvije dekade mjeseca lipnja, kada gljivične i bakterijske bolesti mogu biti ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. Stoga rane kupusnjače u pravilu u polju ne tretiramo radi suzbijanja lisnih bolesti.

Preporuka za preventivno suzbijanje kupusne kile (Plasmodiophora) prije sadnje kupusnjača u ljetnim rokovima (tijekom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g.)!

Ova bolest se lako prepoznaje u polju ili vrtu po karakterističnim znakovima na korijenu – na podzemnom dijelu biljke nastaju zadebljanja koja su posljedica umnažanja i povećanja volumena stanica korijena. Može biti zahvaćena čitava dužina korijena, formirajući kvrgavu masu iz koje izlaze malobrojni postrani korijenčići. Kasnije ta zadebljanja potamne i raspucaju. Deformirano korijenje ne usvaja vodu s mineralnim ili hranjivim tvarima, te je jače napadnuto sekundarnim uzročnicima truleži ili gnjiloće. Iz biologije uzročnika bolesti znamo da kupusna kila, osim temperature i vlage, zahtjeva kisela tla (ili nižu pH vrijednost). Prema rezultatima istraživanja na kiselim je parcelama (pH = 5,4) čak 85 % biljaka bilo zaraženo kupusnom kilom, dok je pri neutralnoj reakciji (pH = 7,05) samo 3,8 % biljaka pokazivalo simptome bolesti, a pri blago lužnatoj reakciji (pH = 7,71) zaraze nije bilo! Stoga je, uz poštivanje plodoreda i "podrivačke" zahvate na suviše vlažnim poljima, osnovna preventivna i kurativna mjera zaštite protiv kupusne kile popravak pH vrijednosti zemljišta, odnosno kalcizacija ili dodavanje vapnenog materijala. 

Također, više autora je istraživalo i dokazalo uspješno djelovanje gnojiva vapnenog dušika pri suzbijanju kupusne kile u usjevima zelja, cvjetače i brokule. Primjenjuje se u količinama 200-500 kg/ha, ali naknadno se nakon primjene vapnenog dušika ne preporučuje sjetva ili sadnja narednih 14-21 dana. Tržna proizvodnja vapnenog dušika ima stoljetnu tradiciju (još od 1909. godine), te ga trenutno njemačka tvrtka "Alzchem" iz području Bavarske prodaje u granuliranom obliku pod robnom markom "Perlka®". Na hrvatsko tržište ga distribuira tvrtka "Abundan" d.o.o. iz Velike Ludine.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr