Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača 18.06.2015.

Nakon blagdana Svetog Vida (15.6.), od početka druge polovice mjeseca lipnja počinje sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada, a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te lokalno Varaždinsko zelje tipičnih spljoštenih zelenih glava. Prvu polovicu mjeseca lipnja o.g. obilježili su vrlo vrući i sparni ljetni dani, bez oborina a najviše su dnevne temperature zraka tada najčešće bile u rasponu od +27,0° do +32,0°C! Na većini mjernih županijskih lokaliteta od 14.-16. lipnja o.g. je zabilježeno od samo 7,4 mm (Orehovica) do 32,6 mm (D.Pustakovec), što pogoduje ljetnoj sadnji kupusnjača.

Za suzbijanje širokolisnatih korova u kupusnjačama moguće je 7-8 dana nakon sadnje (ali prije nego korovi počinju nicati) koristiti pripravak Butisan-S (2-2,5 lit./ha), dok se naknadno protiv trava može koristiti Fusilade Forte (0,8-2 lit./ha). Karenca za kupus iznosi 49 dana!

Toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), lisne uši (Brevicoryne brassicae), stjenice (Eurydema spp.), tripsi (Thrips tabaci) i zadnjih sezona sve češći kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella). Moguće je preventivno već prije sadnje rasad kupusa potapati u insekticidnu otopinu, a dopuštenje za primjenu ima imidakloprid (npr. Confidor 200 SL i dr.) 0,1 %/15 minuta (za presadnice golog korijena!).

Radi učinkovitijeg suzbijanja kupusnog štitastog moljca ili bijele mušice kupusnjača (Aleyrodes proletella) u prvim mjerama folijarnog tretiranja obavezno uključiti insekticid Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana, te dobar postrani učinak na ovog nametnika)! Kupusni štitasti moljac se pojavljuje ove sezone na poljima kupusnjača već od početka lipnja! Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida (npr. Silwett, Inex-A i slično).

Insekticide primjenjivati u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama!

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za primjenu a po djelotvornosti učinkovite protiv štetnih gusjenica u nekim kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

Djelatna tvar

Pripravak

Karenca

esfenvalerat

SumiAlpha

7 dana

deltametrin

Decis 2.5 EC

7 dana

lambda-cihalotrin

Karate Zeon, Lambda 5 EC

14 dana

alfa-cipermetrin

Fastac, Alfa, Direct, Fascon

28 dana

indoksakarb

Avaunt EC

3 dana

metaflumizon

Alverde SC

3 dana

emamektin benzoat

Affirm WG

3 dana

Bacillus thuringiensis supsp. kurstaki*

Baturad WP, Biobit WP

7 dana

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti (naročito ako se zalijevaju kišenjem), među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom uglavnom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 1.! Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel i sl.).

 Tablica 1. Neku fungicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje bolesti KUPUSNJAČA:

Fungicidi

Amistar 250 SC

(brokula, cvjetača, kelj pupčar, kelj – sve na otvorenom)

pjegavosti lista,  bijela hrđa

1 lit./ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 10 dana)

K=14 dana

Nativo WG

(brokula, cvjetača)

Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella

0,4 kg/ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Nativo WG

(kelj pupčar, kupus)

Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella

0,4 kg/ha (3x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Ortiva SC

(kupusnjače)

Altarnaria, Albugo, Peronospora, Erysiphae

1,0 lit./ha (2x) (razmak tretiranja 8-12 dana)

K= 14 dana

Score 250 EC (kupusnjače -kupus, kelj pupčar, kelj)

Altarnaria, Leptosphaeria, Pseudocercosporella

0,3-0,5 lit./ha (najmanji razmak tretiranja 15 dana)

K=21 dan

Difcor EC

(kupus)

Alternaria,

Mycosphaerella

0,5 lit./ha

K=21 dan

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih biostimulatora  u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Bolje je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr

Pripremi za ispis