Žetva pšenice 2015.
Ovogodišnja žetva trajala je puno kraće u odnosu na lanjsku. Jedan od razloga je smanjenje ukupne površine zasijane pšenicom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, površine zasijane ozimom mekom pšenicom tijekom jeseni 2014. godine u RH iznose 154 611 ha, što je 9,7 % manje u odnosu na prosjek posljednjih 6 godina. Ukupna površina zasijana pšenicom u 2014. godini u RH je 156 137 ha, što je u odnosu na prosjek 10 godina unazad umanjenje za 8,5 %. (Izvor podataka DZS).
Tablica 1.: Površine (ha) zasijane pšenicom u RH:
Godina |
Žitarice |
Pšenica (ukupno) |
Pšenica, meka, jara |
Pšenica meka, ozima |
Pšenica tvrda (durum) |
2004. |
571079 |
162634 |
|
|
|
2005. |
557223 |
146253 |
|
|
|
2006. |
570117 |
175551 |
|
|
|
2007. |
558590 |
175045 |
|
|
|
2008. |
562470 |
156536 |
3045 |
151700 |
1791 |
2009. |
563132 |
180367 |
1885 |
177346 |
1145 |
2010. |
584663 |
168507 |
1162 |
165566 |
1779 |
2011. |
575938 |
149797 |
918 |
146262 |
2617 |
2012. |
611212 |
186949 |
5716 |
180128 |
1105 |
2013. |
589290 |
204506 |
1482 |
201946 |
1078 |
2014. |
513537 |
156139 |
120 |
154611 |
1408 |
Izvor: Državni zavod za statistiku
Osim toga, vrijeme tijekom ovogodišnje žetve uglavnom je bilo naklonjeno poljoprivrednicima, u odnosu na prošlu, kišnu i dugotrajnu žetvu.
Ostvareni prinosi su vrlo „šaroliki“, što ne čudi obzirom na teške uvjete sjetve, pomicanje sjetve izvan optimalnog roka, a na dijelu površina nisku razinu primijenjene agrotehnike, prvenstveno, korištenje nedeklariranog i nedorađenog sjemena i neadekvatne i nedovoljne gnojidbe. Smanjenje površina zasijanih pšenicom posljedica je velikih količina oborina prošle jeseni, na pojedinim lokacijama i plavljenja posijanih parcela. Posljedice stagnacije vode očitovale su se kasnije tijekom vegetacije u smanjenom sklopu u usjevima pšenice i povećanom broju korova.
Fotografija 1: plješine na parceli uzrokovane suvišnom vlagom tla ujesen 2014.
Korištenje herbicida iz jesenskog i ranoproljetnog roka, većinom je odgođeno za kasniji proljetni rok. Nemogućnost pravovremene primjene herbicida ima za posljedicu smanjenu učinkovitost herbicida radi prekasne primjene u odnosu na fazu razvoja korova.
Fotografija 2: herbicid korišten pravodobno
Fotografija 3: prekasno suzbijanje korova, „pobjegla“ je Apera spica venti
Fotografija 4 – listopad 2014. – suvišne oborine nakon sjetve pšenice
Fotografija 5 – ista parcela sa fotografije 4, izgled u žetvi 2015. – korov na mjestima gdje je pšenica stradala od suvišne vode
Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom proljeća, uz nedostatak vlage u ožujku i travnju, utjecali su na smanjeno busanje, što je kasnije potvrđeno i u provedenim pokusima pri brojenju klasova po jedinici površine. Radi nedostatka vlage umanjen je učinak proljetne prihrane.
Fotografija 6 – smanjen broj klasova po jedinici površine
Tijekom vegetacije, usjevi pšenice bili su izloženi stresnim vremenskim prilikama. U prvoj dekadi svibnja na pojedinim lokacijama izmjerena je čak 8,8oC viša srednja dnevna temperatura zraka u odnosu na višegodišnji prosjek. Ovisno o ranozrelosti sorte ovakvi temperaturni šokovi mogu izazvati prekid vegetacije, što izravno utječe na smanjenje prinosa.
U tekstu su navedena obilježja vegetacije ozime pšenice. Bez obzira na sve navedeno, poljoprivredni proizvođači koji su proizvodili pšenicu na tlima dobre strukture i plodnosti, uz zadovoljavajuću razinu agrotehnike, u žetvi su postigli iznadprosječne prinose, veće od 8,0 t/ha.
Fotografija 7 – visoka razina agrotehnike, visok prinos
Sadržaj proteina u pšenici ovisi o sorti, vremenskim prilikama, gnojidbi dušikom, ali i o kvaliteti tla. Rijetki su poljoprivrednici u ovoj godini uspjeli proizvesti pšenicu s više od 14 % proteina.
Veći dio otkupljivača i ove godine pšenicu otkupljuje uz niže navedene uvjete, tzv. standardne kakvoće pšenice na otkupnom mjestu:
• Vlaga: 13,5 %
• Primjese: 5%
• Hektolitarska masa: 76 kg/hl (760 kg/m3)
Pšenica standardne kakvoće otkupljuje se po cijeni od 1,15 kn za 1 kg.
Za razliku od toga, u Tablici 2. je naveden primjer otkupa pšenice u tvrtki Podravka d.d. iz Koprivnice koja ovogodišnji urod otkupljuje i plaća u 4 cjenovne grupe.
Tablica 2: Primjer plaćanja uroda pšenice u 4 cjenovna razreda
Parametri |
I klasa |
II klasa |
III klasa |
IV klasa |
Proteini (%) |
˃ 14 |
12,5-14 |
11,5-12,4 |
10,5-11,4 |
Hektolitarska masa (kg/hl) |
min 76 |
min 76 |
min 74 |
min 72 |
Vlaga (%) |
13,5 |
13,5 |
13,5 |
13,5 |
Primjesa, crna (%) |
najviše 2 |
najviše 2 |
najviše 2 |
najviše 2 |
Primjesa, ukupna |
najviše 3 |
najviše 3 |
najviše 3 |
najviše 3 |
Cijena kn/kg |
1,40 |
1,22 |
1,15 |
1,12 |
Fotografija 8 – otkup u 4 cjenovne grupe, primjer iz Podravka d.d., Koprivnica
Nakon ove žetve, više će se razmišljati o izboru sorte obzirom na namjenu proizvodnje, o agrotehnici, ali će svakako odluka ovisiti o kalkulaciji proizvodnje pšenice nakon obračuna otkupljenog ovogodišnjeg uroda.
Poljoprivrednici čiji usjevi pšenice izgledaju poput ove na fotografiji 9 utječu na prosjek visine prinosa u RH. Stoga ne čudi da je raspon prinosa u ovogodišnjoj žetvi od 2,7 t/ha do preko 8,0 t/ha.
Fotografija 9: pšenica proizvedena uz nisku razinu primijenjene agrotehnike
mr. sc. Tatjana Međimurec,
viša koordinatorica za ratarstvo