Obavijest proizvođačima povrća za vlastite potrebe! 14.06.2016.

Krajem prvog tjedna mjeseca svibnja o.g. proizvođačima povrća za vlastite potrebe a tržnim i zadnjeg dana proteklog mjeseca uputili smo preporuke za mjere zaštite dominantnih plodovitih vrsta. Nakon što smo na svim lokalitetima u mjesecu svibnju o.g. zabilježili količine oborina iznad očekivanog prosjeka, u prvoj polovici lipnja o.g. dominira vrlo sparno i toplo razdoblje, s manjim količinama lokalnih oborina. Kiša je u središnjem dijelu Županije padala u protekla 4 dana svakodnevno, ali u vrlo malim količinama (od 1,2 do 2,2 mm na mjernom lokalitetu Belica). U površinskom zemljištu na većini lokaliteta nedostaje vlage, pa se povrtne kulture uz okućnice za vlastite potrebe gospodarstva moraju zalijevati.

UZ korijenasto-gomoljasto povrće (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir) uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), te uzročnici bolesti među kojima u kišnim sezonama najveće štete bilježimo od plamenjača (Peronospora, Phytophthora) (na luku, krastavcima, krumpiru, rajčici) i specifične gangrene korijenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura. Ove smo sezone već pronašli prve znakove plamenjače luka pri uzgoju iz lučice i plamenjače krumpira na vrlo ranoj i osjetljivoj sorta Riviera.

Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Ovim putem ponavljamo preporuku za preventivnu zaštitu paprike, jer se gotovo svake godine javlja gangrena korjenova vrata paprike (Phytophthora capsici). Najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Zaražene, a već biljke paprike naglo venu i suše se! Takve štete nastaju nakon kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ova bolest napada i patlidžan, sa istim ili sličnim promjenama kao na paprici.

Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti). Nakon rasađivanja potrebno je zalijevanje biljaka otopinom pripravaka koji sadrže propamokarb (npr. u Tablici 1.). Taj postupak valja ponoviti nakon sadnje presadnica na gredice 2-3 x u intervalima 15-tak dana, uz poštivanje karence za papriku 35 dana! Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikro-biološke pripravke na osnovi korisne gljivice Trichoderma spp. (npr. Tiffi, Trifender, Trianum). Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima "kap po kap".

Tablica 1. Neki kemijski i biološki  pripravci za zaštitu paprike od uzročnika gangrene korjenova vrata (Phytophthora) u našoj zemlji:

Ista mjera je također poželjna u proizvodnji krastavaca, kako za industrijsku preradu (tip "kornišoni") tako i na salatnim krastavcima radi preventivne zaštite od rane pojave plamenjače (Pseudoperonospora cubensis).

Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama (upute za zaštitu kupusnjača objavljene su 13.6., za zaštitu krumpira 12.6., graha 7.6., korijenastih vrsta 2.6., plodovitog povrća 31.5., te lukovičastih vrsta 8.6. i 16.5. o.g.)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr