Obavijest proizvođačima soje! 15.07.2016.

Uvođenjem integrirane proizvodnje i od jeseni 2014. godine "zelenih plaćanja" pri uzgoju ratarskih kultura sve veći dio poljoprivrednika u Međimurju na svojim oranicama započinje proizvodnju soje. Osim suzbijanja neželjenih biljaka (korova) važniji zdravstveni problemi pri uzgoju soje su pojava plamenjače (Peronospora manshurica) i prekomjerno množenje koprivine grinje (Tetranychus urticae).

Budući se od kraja mjeseca svibnja o.g. izmjenjuju razdoblja iznadprosječno toplih ili vrućih dana sa vrlo kišnim vremenom u posljednjih tjedan dana pronalazimo prve znakove plamenjače soje (Peronospora). Nakon učestalih kiša u danima od 19.-29. lipnja o.g., početkom srpnja bilježimo bez kišno razdoblje pri čemu je najviša dnevna temperature zraka do 13. srpnja o.g. često bila veća od 29°C! No, nakon oborina u noći 13./14. srpnja o.g. najviše su temperature zraka pale na vrijednosti tek nešto veće od 20°C! Sparina je pritom vrlo naglašena te u središnjem dijelu Županije prosječna vlažnost zraka u prvoj polovici mjeseca srpanja iznosi 79,2 % (ali, na lokalitetima blizu riječnih dolina vlažnost zraka je još izraženija pa primjerice  na mjernom lokalitetu Novakovec uz rijeku Muru u prvoj polovici ovog mjeseca prosječna vlažnost zraka iznosi čak 94,6 %!).

U takvim uvjetima posljednjih nekoliko dana pronalazimo znakove plamenjače soje (Peronospora), posebice na lokalitetima blizu rijeke Mure i Drave (npr. Kotoriba), dok pojavu koprivine grinje (Tetranychus) još nismo zabilježili.

U narednim danima očekujemo jači vjetar i moguće nove oborine u manjim količinama, a porast temperatura zraka najavljene su tek od sredine drugog tjedna.

Plamenjača soje (Peronospora manshurica) se sjemenom raširila diljem svijeta, a u našoj je zemlji opisana od 1983. godine i od tada se javlja gotovo redovito svake sezone ali u različitom intenzitetu. Vremenske prilike i osjetljivost sorata soje značajno utječu na pojavu ove bolesti, a štete se očituju u zbog ranije defolijacije, slabije kvalitete sjemena i gubitak uroda 8-12 %. Vrlo visoka vlažnost zraka, učestalo noćno vlaženje usjeva (rose, vlaženje od kiše) uz temperature zraka između +15° i +25°C optimalne su za razvoj plamenjače soje. Plamenjača se uvijek javlja na mladim ili vršnim listovima soje u obliku svjetlo-žutih pjega vidljivih s gornje strane lišća, promjera približno 5 mm. S vremenom se pjege povećavaju i poprimaju nepravilne, zvjezdolike oblike. Naknadne tkivo unutar pjega postaje tamno-smeđe boje. Na naličju takvih pjega u povoljnim se uvjetima formiraju sivkasta prevlaka nespolnih organa uzročnika bolesti. U sjemenskim usjevima soje urod se ne može prihvatiti kao sjemenski materijal ako obavezne zdravstvene analize sjemena konstatiraju zarazu sa plamenjačom iznad 5 %.

Ali, struka smatra da u merkantilnoj proizvodnji usjevi soje dobre kondicije imaju približno 30 % više lisne mase koja joj treba za fotosintezu, pa kako zaraza od plamenjače ne prelazi taj "kritičan prag" u pravilu se plamenjača soje kemijski ne suzbija (izuzev u sjemenskoj proizvodnji)! U Republici Hrvatskoj dopuštenje za suzbijanje plamenjače soje imaju samo pripravci Galben-M (1,5-2,5 kg/ha) i Neoram DF (2,5-3 kg/ha).

Puno veći zdravstveni problem i veće ekonomske štete od plamenjače soje pri merkantilnom uzgoju može izazvati pojava i prekomjerno umnažanje običnog crvenog pauka ili koprivine grinje (Tetranychus urticae), ali navedeni štetnik za svoj razvoj zahtjeva nešto nižu relativnu vlažnost zraka i vrlo visoke temperature zraka (veće od +30°C). U našoj su zemlji značajne štete na usjevima soje zabilježene tijekom 2003. godine!

Nažalost, registriranih pripravaka za suzbijanje koprivine grinje (Tetranychus) u usjevima soje trenutno u našoj zemlji nema!

Trenutna relativno visoka vlažnost zraka ne pogoduje jačoj pojavi koprivine grinje u usjevima soje. Tek s mogućim porastom temperatura na vrijednosti veće od 30°C uz pad vlažnosti zraka očekujemo moguće prekomjerno množenje ove fitofagne grinje! Također, blizina zakorovljenih površina višegodišnjim korovima (koprivama) i/ili blizina polja na kojima se uzgaja celer korijenaš mogu pogodovati i jačoj pojavi koprivine grinje na usjevima soje!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr