Agroekologija, Ratarstvo, Savjet

Ukoliko je poljoprivredni proizvođač u Zahtjevu za potporu u poljoprivredi za 2016. godinu na ARKOD parceli postrnu sjetvu označio kao ekološki značajnu površinu, tada mora zadovoljiti određene uvjete propisane Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (objavljenom u NN 20/16).

Sukladno navedenom Pravilniku postrni i pokrovni usjevi  definirani su kao mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene niže u tekstu, a siju se nakon glavne kulture na oranici uz sljedeće uvjete:

• postrni usjev sije se nakon glavne kulture i ostaje na oranici do zime, a pokrovni usjev ostaje preko zime najkasnije do proljeća iduće godine
• sjetva postrnih i pokrovnih usjeva treba biti obavljena u razdoblju između 1. lipnja do 1. rujna godine za koju se podnosi zahtjev, dakle između 1.6. i 1.9. 2016. godine
• kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive za postrne i pokrovne usjeve.

Postrne kulture mogu se koristiti na sve uobičajene načine  (stočna hrana, pčelinja paša, zelena gnojidba i dr.). Za postrne/pokrovne usjeve u okviru održavanja ekološki značajnih površina (EZP), priznavat će se mješavine koje se sastoje od barem dviju niže pobrojanih poljoprivrednih vrsta:

• žitarice:

• zob (Avena sativa),
• raž (Secale cereale)
• pšenoraž (Triticale),
• ječam (Hordeum vulgare)

• trave:

• talijanski ljulj (Lolium multiflorum),
• sudanska trava (Sorghum sudanense),
• sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X Sorgum sudanense),
• vlasulje (Festuca spp.),
• vlasnjače (Poa spp.)

• rod kupusnjača:

• gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra),
• krmna rotkva – Rauola (Raphanus sativus L.,var. oleiformis),
• uljana rotkva (Raphanus sativus),
• kanola (Brassica napus ili B. rapa),
• ozima repica – Perko (Brassica rapa L., cv. Perko);

• leguminoze

• grahorice (Vicia spp.),
• djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum),
• aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium),
• crvena djetelina (Trifolium pratense),
• krmni grašak (Pisum sativum),
• lupine (Lupinus spp.),
• perzijska djetelina (Trifolium resupinatum),
• grahor satrica (Lathyrus sativus)

• ostalo:

• facelija (Phacelia tanacetifolia) i
• heljda (Fagopyrum esculentum).

U tekstu je navedeno da su postrni i pokrovni usjevi mješavine koje se sastoje od barem dvije gore navedene vrste. Među nabrojenim vrstama ne nalazi se kukuruz, uljana repica, a ni pšenica!

Mješavina se mora sastojati od najmanje dvije, ali u mješavini može biti i nekoliko odabranih vrsta u različitom omjeru. Prilikom sjetve potrebno je voditi računa o: krupnoći sjemena, dubini sjetve, normi sjetve uobičajenom međurednom razmaku pri sjetvi za odabrane vrste koje se mogu naći na tržištu. Dubinu sjetve treba prilagoditi stanju tla, prvenstveno vodeći računa o vlazi u tlu i mehaničkom sastavu tla. Norma sjetve ovisi i zahtjevima pojedine odabrane vrste i o sastavu smjese, a detaljnije informacije i pomoć poljoprivrednik može potražiti kod proizvođača/oplemenjivača/distributera sjemena ili kod poljoprivrednog savjetnika. Ovisno o sastavu mješavine, sjetvu nekad nije moguće obaviti u jednom prohodu. Krupnoća (masa 1000 sjemenki) i oblik sjemena presudni su za takvu odluku.

Fotografije prikazuju sjeme različitih vrsta – različito po obliku, krupnoći, masi…

Sjeme bijele gorušice

Sjeme krmnog sirka tretiranog fungicidom

Sjeme lupine

Sjeme uljane rotkve

mr. sc. Tatjana Međimurec
viša koordinatorica za ratarstvo