Preporuke, Ratarstvo i ostalo

Posljednju preporuku za zaštitu korijenastog povrća uputili smo prije 13 dana (20.7. 2016.). Premda je u spomenutom razdoblju najavljivana značajna količina oborina, na lokalitetima uz rijeku Dravu zabilježili smo svega 20tak mm ali su senzori pritom registrirali čak 12.235 minuta vlaženja lišća (mjerni lokalitet Orehovica uz akumulacijsko jezero HR Čakovec), što naročito pogoduje razvoju bolesti korijenastog povrća iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Cercospora, Septoria)! Iz višegodišnjih je podataka poznato da prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala najkritičnije razdoblje za epidemijski razvoj ovih bolesti je upravo mjesec kolovoz! U narednim danima očekujemo porast dnevnih temperatura na vrijednosti do 30°C, ali će zbog vlage u tlu biti česte jutarnje rose (a povremeno moguće i magle)!

Budući je u razdoblju 20.-31. srpnja o.g. bilo iznadprosječno vruće (čak tijekom 8 dana temperatura zraka je bila već od 30°C), te su se tržni usjevi mrkve, celera i peršina intenzivno navodnjavali, na netretiranim biljkama u proteklom razdoblju bilježimo jači razvoj već spomenute skupine pjegavosti korijenastog povrća (Alternaria, Cercospora i Septoria). Na mrkvi je dominantna palež lišća (Alternaria dauci), na celeru korijenašu se osim Septoria pjegavosti pojavljuje i siva pjegavost koju uzrokuje Cercospora apii. Na peršinu se osim pjegavosti pojavljuje (Septoria petroselini) i pepelnica (Erysiphe).

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose (u našim mikro-pokusima i više od 70 %), a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Snažnom razvoju ovih bolesti korijenastog povrća pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 28 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

Tablica 1. Mogući izbor fungicida za zaštitu mrkve od uzročnika bolesti lišća:

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU protiv štetnih organizama:

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u PERŠINU pri suzbijanju uzročnika bolesti:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Proizvođače celera korijenaša već smo u ranijim preporukama upozoravali na moguću pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae), čemu naročito pogoduju topli ljetni dani s temperaturama zraka većim od 30°C! Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika celera u našoj zemlji imaju pripravci Vertimec i Kraft EC (vidi Tablicu 2.).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve)! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Pri mjerama aplikacije utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Ponavljamo da mjesec kolovoz na području Međimurja u višegodišnjim prosjecima, a prema dnevnim vrijednostima infektivnog potencijala (DVIP) (Cvjetković, 2004.), predstavlja najkritičnije razdoblje za epidemiološki razvoj skupine bolesti pjegavosti i palež korijenastog povrća. Stoga tržnim proizvođačima preporučujemo u narednom razdoblju redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva, posebice na poljima s kojih se urod namjerava skladištiti tijekom zimskog razdoblja, te prema potrebi poduzimati mjere zaštite dopuštenim sredstvima navedenim u Tablicama 1., 2. i 3.!

VAŽNO: Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN142/2012), uređaji za primjenu pesticida koje koriste profesionalni korisnici podliježu redovitim pregledima čime se postiže: bolja kvaliteta primjene sredstava za zaštitu bilja, ekonomičnost primjene i umanjeni negativni utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i životinja. Do dana 26.11. 2016. svi uređaji za primjenu pesticida moraju biti barem jednom pregledani. Nadalje se redoviti pregledi obavljaju jednom u 3 godine, izuzev novih uređaja kupljenih nakon 1.1. 2013. koji prvi pregled trebaju obaviti u razdoblju od 5 godina (za nove uređaje prije prve uporabe, a najkasnije 3 mjeseca od kupnje, treba podnijeti zahtjev ispitnoj stanici radi dobivanja znaka o obavljenom pregledu). Redovite preglede mogu obavljati samo ispitne stanice ovlaštene od Ministarstva poljoprivrede. Od pregleda su izuzete sve ručne prskalice, leđne prskalice na mehanički, baterijski i motorni pogon, te leđni raspršivači na motorni pogon!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr