Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja preporuka za zaštitu korijenstog povrća (mrkve, celera korijenaša i peršina) uputili smo prije 14 dana (20.6. 2017.). Na središnjim županijskim lokalitetima uzgoja korijenastog povrća uz rijeku Dravu tijekom mjeseca lipnja je zabilježena iznadprosječna mjesečna količina oborina tijekom lipnja o.g. (125,4 mm). Pritom su oborine bile neravnomjerno raspoređene, a najviše je kišnih dana zabilježeno u zadnjoj dekadi proteklog mjeseca. Bilo je iznadprosječno toplo, sa 9 mjesečnih dana s najvišim temperaturama zraka većim od 30°C (najtopliji dani su bili u razdoblju 19.-24. lipnja o.g.)! Zadržavanje vlage na lisnim organima je trajalo 8.380 minuta! U narednim danima ponovno očekujemo vrlo toplo razdoblje s temperaturama zraka koje će često biti u rasponu od 29° do 31°C.

Kako u razdoblju od 5. do 22. lipnja o.g. nismo bilježili veće količine oborina usjeve korijenastog povrća je na laganijim (pjeskovitim) tlima trebalo zalijevati, a kako proizvođači pritom koriste sustave za orošavanje i/ili kišenje, bilježili smo vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća (Alternaria, Septoria). Prvi znakovi pjegavosti lišća mrkve (Alternaria dauci) u središnjem dijelu Županije uz rijeku Dravu zabilježeni su početkom mjeseca lipnja o.g., a prva žarišta uzročnika pjegavosti i paleži lišća celera (Septoria, Cercospora) uočeni su sredinom mjeseca lipnja o.g. (značajno ranije nego prosječnih sezona)!

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 25 godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 28° ili više ºC. Izmjena čestih ljetnih pljuskova (ili navodnjavanja kišenjem/orošavanjem) sa vrlo vrućim i sparnim ljetnim danima kada temperature dostižu 30°C pogoduju vrlo brzom širenju bolesti korijenastog povrća, naročito nakon pojava prvih simptoma!

Prvu pojavu paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) prema višegodišnjim prosjecima bilježimo u drugoj polovici mjeseca lipnja, a naknadno se bolesti tijekom srpnja i kolovoza razvija u epidemijskim razmjerima! Slično je sa bolestima lišća celera i peršina.

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja u MRKVI od uzročnika biljnih bolesti:

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU od štetnih organizama:

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u PERŠINU pri suzbijanju uzročnika bolesti:

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Obavezno voditi računa o propisanim dozama ili količinama sredstva za zaštitu bilja, najvećem broju dopuštenih primjena tijekom jedne sezone i propisanoj karenci izraženoj u brojem dana od zadnje primjene do početka berbe!

Usjeve celere korijenaša s novim porastom dnevnih temperatura kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo proteklih sezona prvi puta zabilježili jaču populaciju i štete od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Broj dopuštenih insekticida u usjevima celera je ograničen (vidi Tablicu 2.), a protiv muha lisnih minera su djelotvorna sredstva na osnovi abamektina (Vertimec, Kraft) koja uspješno suzbijaju i koprivinu grinju (Tetranychus urticae).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve)! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr