Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Prije 11 dana upućena je preporuka o četvrtoj zaštiti vinograda nakon cvatnje (20.7. 2017.).

Već je u prethodnoj preporuci naglašeno da prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori od početka mjeseca travnja do dana 15. srpnja o.g. sumirano 804ºC, pa je već zadnjeg tjedna mjeseca srpnja o.g. započelo dozrijevanje grožđa ranijih epoha (npr. vidljivo dana 28.7. 2017. lokalitet Sveti Urban na vinskoj sorti Pinot crni promjenom boje kožice boba ili "šara")!

Od posljednje smo upute za zaštitu vinograda zabilježili promjenljivo vremensko razdoblje. Najprije su tijekom razdoblja 20.-23. srpnja o.g. zabilježeni vrlo vrući i sparni dani s najvišim dnevnim temperaturama izmjerenim na lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova, mjerni uređaj "iMetos" u vinskoj sorti Rajnski rizling) s vrijednostima većim od 30°C (od 31,3° do 32,5°C)! Naknadno su tijekom razdoblja 24.-27. srpnja o.g. zabilježena 4 dana s najvišim temperaturama zraka manjim od 26°C! Kiša je u manjim količinama padala uzastopno 6 dana u razdoblju 23.-28. srpnja o.g. tijekom kojih je izmjereno 22,0 mm oborina, a vlaženje lišća u zoni grožđa je u istom razdoblju iznosilo 2.150 minuta! Vlažnost zraka je pritom vrlo visoka i najčešće je njena prosječna dnevna vrijednost u spomenutom razdoblju bila između 77,9 – 99,9 % (prosječna vlažnost zraka za mjesec srpanj o.g. na istom lokalitetu iznosi čak 84,3 %)!

U takvim smo uvjetima zabilježili povoljne uvjete za razvoj tri najopasnije bolesti vinove loze: pepelnice (Erysiphe necator), plamenjače (Plasmopara viticola) i rane pojave sive plijesni (Botrytis cinerea). U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na lokalitetu Vučetinec (vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon) krajem srpnja od pepelnice (Erysiphe) je bilo uništeno gotovo 90 % netretiranog grožđa, a od kasne plamenjače (Plasmopara) je zabilježena vrlo jaka zaraza lišća (>75 %), a štete od plamenjače na grožđu su još sredinom srpnja bile do 25 %. Vidljive su i štete od "ljetne" ili druge generacije gusjenica pepeljastog grožđanog moljaca (Lobesia), na kojima se već od proteklih dana pojavljuju prvi znakovi rane ili tzv. "zelene" plijesni (Botrytis). Jaču pojavu ove bolesti očekujemo u vinogradima gdje nije kvalitetno suzbijanja druga generacija pepeljastog grožđanog moljca, te na lokalitetima gdje je 11. srpnja o.g. zabilježena tuča! Leptiri grožđanih moljaca (Lobesia botrana) drugog ili ljetnog pokoljenja su na praćenim lokalitetima (Orehovčak, Sv.Urban, Trnovčak) bili "aktivni" u razdoblju od 27.6.-10.7. 2017., zbog čega smo u dvije preporuke u drugoj i trećoj zaštiti nakon cvatnje savjetovali njihovo usmjereno suzbijanje (23. lipnja i 6. srpnja o.g.)! Stoga je njihovo suzbijanje trebalo provoditi u spomenuta dva navrata! Tijekom prve polovice i sredinom mjeseca srpnja o.g. vrlo su aktivne bile cikade ili cvrčci (Hyalestes, Scaphoideus), prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO), pa krajem ovog ljeta i početkom mjeseca rujna očekujemo jaču pojavu simptoma ovih bolesti u "rizičnim" položajima!

VAŽNO: „Rizični položaji“ na moguću pojavu i širenje zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO syn. Candidatus phytoplasma vitis) u Međimurskom vinogorju su svi nasadi u demarkacijskom području (katastarske općine Sveti Urban, Železna Gora i Dragoslavec) (439 vinogradara sa površinom 400,3 ha), kao i svi vinogradi koji su 500-1.000 m zračne linije udaljeni od zapuštenih (neobrađenih) vinograda i nasada gdje se još uzgajaju direktno rodni američki hibridi (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.)! Samo tijekom 24 sata (27.-28. srpnja o.g.) na 3 žute ljepljive ploče uhvaćeno je 7 odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na lokalitetu Sveti Urban, u nasadu udaljenom nekoliko stotina metara od 4 zapuštena i netretirana vinograda!

Odrasli oblici američkog cvrčka bit će „aktivni u prijenosu zlatne žutice“ sa oboljelog na zdravo trsje narednih 60-tak dana (tijekom kolovoza i rujna)!

Prve ovogodišnje simptome zlatne žutice primijetili smo već nakon cvatnje (dana 15.-16. lipnja o.g.), a tipične se promjene uočavaju posljednjih 10-tak dana! Bolesno trsje preporučujemo iskrčiti ( o istom obavijestiti fitosanitarnu inspekciju ili Zavod za zaštitu bilja)!

Moguće je u nasadima gdje se pojavljuju simptomi zlatne žutice (Grapevine flavescence doreé MLO syn. Candidatus phytoplasma vitis) i/ili u vinogradima koji se nalaze kraj zapuštenih ili nasada sa direktno rodnim američkim hibridima (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.)(u pravilu ih vlasnici ne tretiraju sredstvima za zaštitu bilja) još jednom krajem srpnja i/ili početkom kolovoza primijeniti insekticid za suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus). Budući trenutno nije potrebno suzbijati grožđane moljce (Lobesia, Eupoecillia), prednost pri suzbijanju odraslih cvrčaka dajemo pripravku Actara WG (0,2 kg/ha) (karenca 14, dana, najviše 2x tijekom sezone u istom nasadu)!

Američkog cvrčka preporučujemo još početkom kolovoza 2017. suzbijati u mladim vinogradima sadnje 2017. i 2016. godine, kao i u loznim rasadnicima!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U narednim danima očekujemo novi porast temperatura zraka na vrijednosti do 33°-36°C, pa mjere zaštite preporučujemo obavljati u večernjim satima!

Zbog moguće primjene insekticida u narednom razdoblju (npr. Actara radi suzbijanja američkog cvrčka) i njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u voćnjacima prije primjene insekticida mora biti pokošen!

Vruće i sparno razdoblje u narednim danima još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, naročito na dominantnim vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling, pa čak i na Graševini. Moguć je i snažniji razvoj kasne plamenjače na vršnom i starijem lišću.

Posebice je zaštita od kasne plamenjače lišća (Plasmopara) potrebna još u mladim nasadima sadnje 2017., kao i u vinogradima jače oštećenim tučom 11. srpnja 2017.!

Kako je započelo dozrijevanje grožđa ranije epohe dozrijevanja vinogradare upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), novijeg štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje vrlo opasne kisele truleži grožđa! Na položajima i sortama gdje je ova bolest bila dominantan problem u proteklim sezonama preporučujemo u narednim danima započeti postavljanjem plastičnih boca zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

U posljednjoj smo preporuci protiv plamenjače naglašavali ograničenja fungicida sa sadržajem ditiokarbamata, folpeta ili bakra. Ponovno upozoravamo da je u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosječnim količinama! Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grožđa u našoj zemlji iznosi 35 dana. Prednost protiv plamenjače (Plasmopara) vinove loze tijekom mjeseca kolovoza dajemo pripravcima kraće karence (21 dan)!

Protiv pepelnice grožđa (Erysiphe necator) preporučujemo korištenje manjih količina (doza) sumpornih fungicida i nekih "botriticida" koji pokazuju postranu djelotvornost na pepelnicu (vidi Tablicu 1.)! Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana.

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

Ako se trend iznadprosječno-toplog razdoblja nastavi u narednom mjesecu početak berbe vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja očekujemo u zadnjem tjednu kolovoza (npr. Rizvanac, Muškat ottonel, Sauvignon i sl.)!

U pravilu struka početkom stadija dozrijevanja grožđa (promjena boje ili "šara") preporučuje obaviti preventivnu zaštitu samo zone grožđa specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) (tzv. botriticidi).

Tablica 1. Neka kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

*karenca je najmanji broj dana koji mora proći od zadnje primjene sredstva za zaštitu bilja do početka berbe (navedeno za vinske sorte grožđa!);

**kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil;

***pored sive plijesni (Botrytis) djelatne tvari iz ove skupine djelotvorno suzbijaju i pepelnicu grožđa (Erysiphe)!

Najviše dopuštene količine ostataka kemijskih sredstva za zaštitu bilja (MRL = engl. maximum residue limit) na grožđu u vrijeme berbe su propisane zakonom. Određuju se na temelju brojnih poljskih pokusa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom, a postavljene MRL vrijednosti ostataka SZB prvenstveno ovise o tome kojoj generaciji ili skupini dotična sredstva pripadaju. Pri njihovoj primjeni uvijek govorimo o karencama, odnosno o razdoblju u danima koje mora proći od zadnje aplikacije sredstva do trenutka ubiranja ili žetve biljnih proizvoda. Naknadni ostaci kemijskih sredstva koje analitičkim metodama možemo dokazati u moštu i vinu su ovisni od koncentracije (količine) korištenog sredstva, razdoblja koje prođe od njegove primjene (prskanja) do berbe grožđa i meteoroloških uvjeta u tom razdoblju. Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine  anilinopirimidina & fenpirola (Pyrus SC, Switch WG) tijekom razdoblja 2002.-2004. godine su pokazala da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003., što samo potvrđuje da su ovi pripravci bolje osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje nego na ispiranje oborinama zabilježenim 2002. i 2004. godine. Pritom su ostaci fludioksonila i ciprodinila (Switch) u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina početna koncentracija ciprodinila (u pripravcima Chorus i Switch) se umanji za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za isto potrebno čak 57 dana!

Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa ima novu – "produljenu" karencu (vidi Tablicu 1.) (sada 28 dana, a ranije 21 dan). U Njemačkoj je primjerice iz tih razloga pirimetanil dopušteno u vinogradima koristiti samo jednom tijekom sezone! 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr